Je li ovaj europski grad sljedeća Putinova meta? „Spremni smo braniti svoju zemlju“

Narva između žice i straha: Grad na granici koji živi s pogledom na mogući rat

Na estonsko-ruskoj granici podignute su bodljikava žica i takozvani „zmajevi zubi“, no pojedini sigurnosni analitičari upozoravaju da bi ruska vojska, uz pomoć dijela lokalnog stanovništva, grad Narvu mogla zauzeti u svega nekoliko sati. Dvije srednjovjekovne utvrde stoje jedna nasuprot drugoj uz rijeku Narvu, koja razdvaja Estoniju i Rusiju. „Most prijateljstva“, nekoć simbol suradnje, danas je s estonske strane zaštićen ogradama i protuoklopnim preprekama.

„Ime je pomalo ironično“, kaže Eerik Purgel, šef granične policije u Narvi, gradu s pretežito ruskim govornim stanovništvom.

Sve je više onih koji strahuju da bi ovaj pogranični grad s više od 50.000 stanovnika, koje čine estonski i ruski državljani te osobe bez državljanstva od raspada Sovjetskog Saveza, mogao postati nova meta ruskog predsjednika Vladimira Putina. Na estonskoj strani mosta vijori se zastava NATO-a uz zastave Estonije i Europske unije.

Nekada je most bio prometna žila kucavica za ljude koji su automobilima putovali u Rusiju, bilo zbog kupovine ili posjeta rodbini. Danas je granični prijelaz zatvoren za promet, a putnici prtljagu nose pješice.

„Možda most uopće ne bi trebao postojati“, kaže Purgel.

Kako se rat Moskve protiv Ukrajine približava četvrtoj godišnjici, atmosfera u Narvi sve je sumornija.

„Ovdje, na rubu Europe, rat se osjeća drugačije“, kaže gradonačelnica Katri Raik. „Svaki dan gledamo Rusiju preko granice.“

„Svi razmišljamo o tome što će se sljedeće dogoditi“, dodaje u obnovljenoj gradskoj vijećnici iz 17. stoljeća, okruženoj zgradama iz sovjetskog razdoblja.

„Najteže razdoblje“

Od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Estonija je, poput Latvije i Litve, znatno ojačala svoju obranu.

Estonska vojska je mala. Ministarstvo obrane navodi da, uz oko 2000 vojnika iz savezničkih zemalja NATO-a, može mobilizirati nešto manje od 44.000 ljudi za obranu države u slučaju potrebe.

Vlasti su uvele i druge mjere vezane uz nacionalnu sigurnost. Ruskim državljanima i osobama bez državljanstva oduzeto je pravo glasa na lokalnim izborima, a u desecima škola uvodi se nastava na estonskom jeziku.

Te promjene snažno su pogodile Narvu, gdje većina stanovnika govori ruski.

U kombinaciji s visokom nezaposlenošću, rastom troškova života, prekidom veza s Rusijom i strahom od rata, reforme su dodatno pojačale napetosti.

„Ovo je najteže razdoblje naše povijesti u posljednjih 40-ak godina“, kaže predsjednik gradske skupštine Mihail Staljnuhin, kritizirajući politike koje smatra usmjerenima protiv govornika ruskog jezika.

„Situaciju dodatno pogoršava stalni govor o ratu, ratu, ratu. Ljudi prolaze kroz izuzetno tešku moralnu, gospodarsku i društvenu krizu.“

Rusko državljanstvo i pitanje identiteta

Oko polovice stanovnika Narve ima estonsko državljanstvo, trećina rusko, dok približno 7000 ljudi nema državljanstvo nijedne države.

Kroz povijest su Narvom vladali Danci, Nijemci, Rusi, Šveđani i Estonci. Većina baroknih zgrada uništena je u Drugom svjetskom ratu, a tijekom sovjetskog razdoblja grad je naseljen pretežito ruskim stanovništvom.

Trideset i pet godina nakon obnove estonske neovisnosti, Narva se i dalje bori s pitanjem identiteta.

Vladimir Aret, 32-godišnji upravitelj hotela i gradski vijećnik, kaže da se mnogi osjećaju rastrgani između dva svijeta.

„Ja sam Europljanin, ali ponekad se šalimo da ni sami ne znamo koja nam je domovina“, kaže.

Iako se brojni stanovnici, uključujući Areta, smatraju estonskim domoljubima, dio njih otvoreno hvali Putina.

Mnogi govore isključivo ruski, prate ruske televizijske programe i gaje nostalgiju prema sovjetskom razdoblju.

„Rusofobno ludilo“

Rusija redovito kritizira estonsku vladu. U prosinačkom izvješću ruskog ministarstva vanjskih poslova spominje se „sve veće rusofobno ludilo u Estoniji“ i „neonacističke“ politike vlasti.

Neki stanovnici Narve dijele taj stav.

„Mi, govornici ruskog, trpimo diskriminaciju“, kaže žena u pedesetim godinama, koja je željela ostati anonimna zbog straha od posljedica.

No, Olga Kolesnikova, 64-godišnjakinja bez državljanstva, ne slaže se s tim.

„Ne osjećam se zapostavljeno“, kaže umirovljena bankarica, dodajući da troje od četvero njezine djece ima estonsko državljanstvo.

Aleksandr Gruljov, 59-godišnji građevinski radnik, čak razmišlja o odricanju od ruskog državljanstva.

„Ovdje nitko nikoga ne ugnjetava“, kaže.

Savršeno tlo za propagandu

Njemački politolog Carlo Masala smatra da je oduzimanje prava glasa ruskim državljanima na lokalnim izborima idealna prilika za rusku propagandu.

„Kao i u Donbasu, Rusija može tvrditi da su ugrožena prava njezinih manjina u inozemstvu i to koristiti kao opravdanje za njihovu ‘zaštitu’, po potrebi i vojnim sredstvima“, rekao je za AFP.

U svojoj knjizi If Russia Wins: A Scenario („Scenarij u kojem Rusija pobjeđuje“) Masala opisuje hipotetski scenarij u kojem ruske snage 2028. godine zauzimaju Narvu kao uvod u širi napad na baltičke države i potencijalno urušavanje NATO-a.

Prema toj viziji, grad bi bio osvojen u roku od nekoliko sati, uz pomoć dijela lokalnog civilnog stanovništva koje bi prethodno bilo naoružano.

Masala navodi da bi i drugi gradovi s velikim brojem ruskog stanovništva, poput Kirkenesa u Norveškoj i Daugavpilsa u Latviji, mogli biti izloženi sličnom riziku.

Rat u Ukrajini dodatno je otvorio pitanje političkih stavova Rusa u Estoniji.

U istraživanju iz 2023. godine postavljeno je pitanje: „Bi li podržali estonsku državu u slučaju rata, čak i ako bi protivnik bila Rusija?“

Prema rezultatima, 65 posto ispitanih govornika ruskog jezika izjavilo je da su „vjerojatno ili definitivno estonski domoljubi“, dok je 28 posto reklo da „vjerojatno ili definitivno nisu“.

„Spremni smo“

Jelisej Solovjov, 18-godišnji pripadnik Kaitseliita, dobrovoljne obrambene organizacije, ne sumnja u svoju odanost Estoniji. Već je prošao obuku kopanja rovova i rukovanja vatrenim oružjem.

„Spremni smo braniti našu zemlju. Ne bojimo se“, kaže.

Masala ističe da Narva danas više nalikuje tvrđavi nego ranije.

„To svaku vojnu operaciju čini znatno složenijom nego prije nekoliko godina.“

Čelnici estonske granične policije odbacuju tvrdnje da je Narva posebno ranjiva.

Egert Belitšev, šef estonske granične službe, podsjeća da velik broj Rusa živi i u Berlinu.

„S takvom logikom možete napasti i Berlin“, kaže.

S druge strane granice, Purgel šalje jasnu poruku:

„Ovo je naš grad. Branit ćemo ga svojim životima.“