Koliko se duboko islamizam uvukao u pore BiH?

'Propast Zapada počela kad je žena puštena iz kuće'

Zvijezde su u tim krugovima osobe poput Elvedina Pezića i Safeta Kuduzovića, islamističkih influencera i samoprozvanih učenjaka, od čijih se stavova Islamska zajednica u BiH nekoliko put javno ograđivala. Pezić je govorio da je propast zapadnog društva počela kad se ženu pustilo iz kuće, a Kuduzović upozoravao muslimane da ne idu na more jer se odande nitko ne vraća bez grijeha.

Nedavno je sarajevski taksist zamolio svoje klijente da ga poštede patetike i šuplje priče te da mu ne čestitaju Novu godinu. U Sarajevu je također nedavno otvorena prva teretana za žene s nikabom. U Bužimu, gradu uz samu hrvatsku granicu, svojedobno su postavljeni pa ekspresno maknuti panoi s čestitkama za Božić i Novu godinu, i to na inicijativu samog načelnika te općine, Mersudina Nanića iz Stranke demokratske akcije Bakira Izetbegovića, s objašnjenjem da su 'neprimjereni' i 'provokativni'.

U analizi za tportal o BiH u kontekstu radikalnog islamizma govore sveučilišni profesori sa sarajevskog Univerziteta Enver Kazaz i Franjo Šarčević, novinar i povjesničar iz Sarajeva Nedžad Novalić te Zoran Krešić, novinar bosanskohercegovačkog Večernjeg lista.

'Pezić zavodi mase nebuloznim tumačenjima vjere'

'Islamska zajednica se ogradila od vehabijskog pokreta. U BiH, bez obzira na Erdoganov utjecaj preko SDA-e i gospodina Bakira Izetbegovića, ne stoje ideje o izgradnji teokratske islamske države. U BiH sve tri religije u nekom manjem obliku uspostavljaju ekumenizam', rekao je Kazaz za tportal.

'U BiH nema sukoba na religijskoj osnovi, nije zabilježen takav sukob. Obračun s vehabijama bio je uspješan. Više se nasilja u BiH provodi nad ženama nego na religijskoj osnovi', smatra Kazaz.

Nedžad Novalić, novinar i povjesničar, napominje da je njegova percepcija ovog problema zasnovana na 'iskustvu života u BiH i opažanjima dešavanja', a svjedoči da je svaki radikalizam u BiH, bez obzira na to kakav mu prefiks dali, na margini margine.

'Demografska i migracijska kretanja učinila su da nas u BiH ima toliko malo da nas je za svaki pokret premalo, bez obzira kakve ciljeve imao, pozitivne ili negativne. U proteklom periodu mnogo je uradila i Islamska zajednica u BiH na integraciji određenih grupa, a dio posla je uradila i činjenica da je dio ljudi otišao na strana ratišta s kojih se nikada nisu vratili. Optužbe o 'islamskom radikalizmu' postojat će uvijek, ili barem dok postoji muslimana u BiH i dok na globalnoj sceni takve optužbe imaju neku prođu. Prosto, u političkim obračunima najzgodnije je protivnika optužiti za nešto što je 'razumljivo' globalno. Ovisno o vremenu i političkim pozicijama, to može biti islamski radikalizam, ali može biti i rusofilstvo ili nacizam', kazao je Novalić za tportal.

To, ističe Novalić, ne znači potpuno negiranje da je takvih pojava bilo ili da sada ne postoje, ali ih treba sagledati i kvantitativno i kvalitativno.

To nije tradicija Bošnjaka muslimana

Zoran Krešić, novinar Večernjeg lista, smatra da se islamizam i percepcija radikalizma često koriste za dnevnopolitičke svrhe u BiH i da takve stereotipe potiču vjersku službenici koji upućuju vjernike da ne čestitaju susjedima katolicima i pravoslavcima Božić te da ne slave Novu godinu.

'Islamska tradicija u BiH je povijesno gledano uvijek bila umjerena, otvorena drugima. Čestitanje je neka tradicija komšiluka, ali je problem nastupio tijekom rata dolaskom ratnika mudžahedina. Tada je uvezen islam koji danas prakticiraju vehabijske i selefističke zajednice u BiH, kakav ovdje inače prije njih nije postojao', rekao je Krešić za tportal.

Zanimljivo je za BiH, dodaje Krešić, primijetiti i da je vjerojatno jedna od rijetkih zemalja u svijetu u kojoj su suniti i šijiti ujedinjeni oko potpore Bošnjacima muslimanima.

'Većina Bošnjaka muslimana je, međutim, europski tolerantna, odbacuje takve ideje koje isključuju suživot i suradnju s drugima. Problem predstavlja koketiranje dijela islamske zajednice i političkih elita s elementima iz muslimanskih zemalja koje su ljudstvom, vojno i financijski podržavale tu stranu u ratu', rekao je Krešić.

'Postoje popularni pojedinci, grupe, ali nemaju snagu'

Bosanskohercegovačko društvo, ali i globalno, od devedesetih prolazi kroz konzervativnu revoluciju, smatra Franjo Šarčević, profesor sa sarajevskog Univerziteta, pa je religija na razne načine zaposjela javni prostor.

'Društvo je dobrim dijelom (re)konstruirano tako da odgovara religijskim narativima. Jedna od formi religijskog jest i politička religija i ona se manje zadržava na duhovnoj komponenti koja je per se individualna i privatna, a primarni joj je cilj da politički osvoji društvo, da svoje propise i vjerovanja nametne kao društveni zakon', rekao je Šarčević za tportal.

'U Bosni i Hercegovini, među Bošnjacima, zaista postoje neki popularni pojedinci, čak i organizirane grupe koje djeluju s islamističkih pozicija. Nemojte se puno čuditi tome jer bi vam stvar trebala biti poznata i iz vlastitog dvorišta: postoje i organizirane grupe u Hrvatskoj koje djeluju s pozicija desničarskih formi političkog kršćanstva', dodao je Šarčević.

Izravno ili neizravno, kaže, prišivati etikete islamizma jednom od konstitutivnih naroda u BiH naprosto nije dobronamjerno, a prije svega ne odgovara stvarnosti.

'U BiH zlonamjerni ljudi i nacionalistički huškači lako prišivaju etikete: Hrvati su ustaše i UZP-ovci, Srbi su četnici i genocidaši, Bošnjaci su islamisti i mudžahedini... Ali odgovorni i dobronamjerni ljudi ne trebaju ni na koji način pristajati na takav jezik i takvu vrstu etiketiranja', dodaje Šarčević.

'Veći su problem sekularni nacionalisti'

U BiH postoje islamisti i radikali, imaju i određenu publiku, postižu i određene male društvene pobjede, ali ključno je to da nemaju, kako kaže, institucionalnu podršku.