Mato Palić: “Izborne jedinice trebaju biti zemljopisno kompaktne, a ne biti čudnih oblika”

Prijedlog novog Zakona o izbornim jedinicama, prema kojem će ostati 10 izbornih jedinica koje će i dalje birati po 14 zastupnika u Sabor, u Newsroomu je komentirao ustavni stručnjak Mato Palić.

Premijer Andrej Plenković rekao je danas da su napravili prilagodbu, modifikaciju koja se držala temeljnih načela, a to je da svugdje bude otprilike jednak broj birača, uz odstupanja od plus/minus tri posto te se, koliko je moguće, prate administrativne granice. Premijer smatra da je prijedlog maksimalno teritorijalno koherentan te korektan prema svima.

“Što se tiče samog rješenja koje je predloženo od profesora Pokosa s Instituta Ivo Pilar, ako je točno ono što je bilo objavljeno u medijima, postavlja se svakako pitanje vezano uz same granice izbornih jedinica, koliko bi takav zakonski prijedlog bio u skladu s odredbom Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor prema kojoj se pri određivanju granica izbornih jedinica mora u što većoj mogućoj mjeri slijediti granice županija, gradova i općina. Tu okolnost je kad je ocjenjivao ustavnost još uvijek važećeg zakona naveo i Ustavni sud i nisam siguran ako to bude u tom obliku išlo u parlamentarnu proceduru, a da i dalje bude na snazi ova odredba Zakona, mogli bi se naći u situaciji da između dva zakona iste pravne snage, organskih zakona o izborima, postoji određeno nesuglasje i onda je pitanje što u takvoj situaciji može biti rezultat i kako bi na tu okolnost u nekoj perspektivi mogao gledati Ustavni sud”, rekao je Palić.

Ipak, Palić naglašava da još uvijek nismo vidjeli službenu verziju zakonskog prijedloga i dok to ne vidimo ne možemo definitivno reći koje su prednosti, a koji nedostatci. “Profesor Pokos je granice utvrđivao temeljem rezultata popisa stanovništva iz 2021., a novo rješenje se bazira na popisu birača, a poznato je da ta dva podatka nisu niti slična”, upozorava Palić.

“Broj birača profiltrirati i uskladiti sa stvarnim stanjem”

Ustavni stručnjak ističe da bi izborne jedinice trebale biti područja koja su kompaktna.

“Kad pogledamo po obliku kako izgledaju, ne bi trebale biti dizajnirane na takav način da imaju neke čudne oblike. Nema logike da imamo 3,6 mil birača i 3,2 milijuna odraslih stanovnika. Broj birača treba na odgovarajući način profiltirati i uskladiti sa stvarnim stanjem. Izborne jedinice trebale bi predstavljati područja koja su zemljopisno kompaktna, a ne imati neke čudne oblike. A ta kompaktnost da bude u skladu sa zahtjevom Ustavnog suda da nema prevelikog odstupanja u broju birača”, rekao je Palić.

“Jedinice koje ne prate granice teritorijalnog ustroja pa s druge strane spajaju područja koja su u određenoj mjeri nespojiva, onda je pitanje koliko su tako dizajnirane jedinice opravdane i koliko mogu ostvariti svoj cilj u okviru izbornoga sustava”, dodaje.

Nedavno je 11 stručnjaka ua Ustav poslalo javni apel premijeru Andreju Plenkoviću da proces redenirianja izbornih pravila učini što transparentnijim. On im je pak odgovori da većina pripada lijevom političkom spektru.

“Mislim da se tu dogodila činjenica da su dva događaja koincidirala. Jedan naš inderkadetardski sastanak u Zagrebu, a isti dan su klubovi zastupnika opozicije organizirali okrugli stol na kojem su sudjelovali neki profesori sa zagrebačke i riječke katedre. Pretpostavljam da je to razlog zašto je predsjednik Vlade izveo zaključak da su pojedini kolege bliži ili u kontaktu s lijevo orijentiranim strankama. Kad smo se usuglašavali oko samog teksta izjave koja je poslije poslana medijima rukovodili smo se isključivo stručnim razlozima. Stručnim smo se argumentima referirali isključivo na proceduru, odnosno postupak izrade prijedloga zakona koji je faktički gotov i tek ćemo preksutra saznati kako izgleda. Ako je tema stručna, ako su oni koji govore objektivni u iskazivanju stavova, mogu zanemariti svjetonazore, potpuno je irelevantno je li netko orijentiran lijevom ili desnom dijelu političkom spektru. Nas 11, sigurno je bilo onih koji su bliži lijevim i koji su bliži desnim opcijama, ali sam tekst, kad se pogleda sadržaj, nema apsolutno nikakvu političku dimenziju”, zaključio je Palić.