Milanović na samitu NATO-a upozorio na opasnost od destabilizacije BiH

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović upozorio je čelnike NATO-a, koji su u četvrtak završili svoj trodnevni samit u Madridu, da bi destabilizacija Bosne i Hercegovine mogla imati ozbiljne implikacije za regiju i NATO.

Milanović je, prema priopćenju iz njegova ureda, u svom govoru želio skrenuti pozornost na neke ozbiljne sigurnosne probleme koje Hrvatska ima na zapadnom Balkanu, točnije u Bosni i Hercegovini.

“Događaji u Bosni i Hercegovini imaju izravan utjecaj na naš nacionalni interes i sigurnost. Daljnja destabilizacija Bosne i Hercegovine imat će ozbiljne implikacije za širu regiju i NATO. Nadamo se da neće biti prekasno preokrenuti situaciju”, rekao je Milanović u srijedu u svom obraćanju šefovima država ili vlada država članica NATO-a.

“Zbog zemljopisnog položaja Hrvatske, na nas značajno utječu zbivanja u susjednoj Bosni i Hercegovini. Dijelimo tisuću kilometara dugu granicu. Jedan od tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine su Hrvati, od kojih većina također ima i državljanstvo EU. Mnogi su otišli tijekom rata a nažalost sada odlaze prvenstveno zbog nedostatka vjere u budućnost BiH”, rekao je Milanović.

Rekao je da je postupni napredak u BiH malo vjerojatan i da se ništa neće promijeniti nakon predstojećih listopadskih izbora.

“U svakom slučaju, ishod neće biti dobar ni za Bosnu i Hercegovinu, niti za Hrvatsku, pa tako ni za NATO”, rekao je.

Milanović je rekao da se bosanskohercegovačkim Hrvatima sustavno onemogućuje biranje njihovih legitimnih predstavnika, te ih se time postupno obespravljuje.

“Jednostavno rečeno – Izborni zakon mora se promijeniti. Visoki predstavnik to može učiniti potezom pera, koristeći svoje tzv. Bonske ovlasti. Ukoliko se Visoki predstavnik neće baviti takvim ključnim pitanjima, njegova uloga sasvim gubi smisao”, rekao je Milanović.

Rekao je da čak među okupljenima državama ima onih koje “biraju svoju favorite u BiH, umjesto da hladnokrvno pristupaju stanju na terenu”.

“Mislim da se takva politika ne kreira u glavnim gradovima, već izvire od njihovih lokalnih predstavnika u BiH”, rekao je Milanović.

Stoga je pozvao da se kreiranje politike prema BiH vrati na razinu državnika kakva je bila u vrijeme zaključivanja Daytonsko/Pariškog sporazuma.

Rekao je da “u potpunosti razumije želju Finske i Švedske da se pridruže Savezu, da su se one dokazale pouzdanim partnerima i da se njihov potencijalni doprinos euroatlantskoj sigurnosti ne može (i ne smije) podcijeniti”.

Dodao je da se pritom ne smije zanemariti zabrinjavajuće stanje u BiH i na zapadnom Balkanu.

“Možda se većini od vas, dragi kolege, čini da je naše jugoistočno susjedstvo mirno, a sukobi u Bosni i Hercegovini i na Kosovu da su sada već nejasna i daleka uspomena. To, nažalost, nije tako. Situacija u Bosni i Hercegovini je, u najboljem slučaju, zabrinjavajuća”, rekao je Milanović.

Izrazio je razočaranje što na Europskom vijeću od 23. lipnja Bosni i Hercegovini nije dodijeljen kandidatski status za članstvo u EU-u, a Ukrajini i Moldaviji to je dodijeljeno bez ikakvih uvjeta.

Milanović je tijekom samita u Madridu u srijedu imao bilateralni razgovor s finskim predsjednikom Saulijem Niinistöm, a u četvrtak sa švedskom premijerkom Magdalenom Andersson.