Milanović o Vojvodini:"Znate kako bi na ovakvu recipročnu situaciju reagirao Beograd, vjerojatno bi već palili tenkove, pitanje je je 'l imaju za gorivo..

Predsjednik Zoran Milanović komentirao je teško stanje Hrvata u Vojvodini. 

"Držimo do toga da se tim razbijačkim, šarmerskim materijalnim varijantama ne razdvaja to tijelo. Ne možemo nikome narediti kako će se očitovati, pretpostavljam da su većina ipak Hrvati. Ne mogu zabraniti nekome da se zove Bunjevac, a ako je aktivno angažirana beogradska vlast, to nije dobro, onda trebaju biti angažirani na zaštiti tih ljudi", rekao je Milanović u Požegi pa nastavio:

"Znate kako bi na ovakvu recipročnu situaciju reagirao Beograd, vjerojatno bi već palili tenkove, pitanje je je 'l imaju za gorivo, figurativno naravno. Ali ja neću tako, nego samo upozoriti da takva vrsta politika traži drugu vrstu odgovornosti, zaštitu tih ljudi. Ja sam u kontaktu s tom zajednicom, ne kroz političke kanale, ali kroz ljudske, trebao sam ići u Suboticu, ne da ih huškam, ali da znaju da smo tu i da je mene stid da smo mizeran novac davali za tu zajednicu dok sam bio premijer. I sada je slično i to se treba promijeniti. Orban daje za stadione, mi trebamo novac dati Hrvatima u Vojvodini". 

Podsjetimo, vodeći ljudi hrvatske zajednice u Srbiji izloženi su prijetnjama zbog njihova zahtjeva da se hrvatski uvede u službenu uporabu u cijeloj Vojvodini, kao i pojedinim sredinama pokrajine, priopćio je u utorak Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV).

"DSHV najoštrije osuđuje najnovije zastrašujuće prijetnje upućene u proteklih nekoliko dana vodećim ljudima hrvatske zajednice, učestali govor mržnje na društvenim mrežama te povećan broj negativnih napisa u medijima", navodi se u njihovu obraćanju javnosti.

Prijetnje vodstvu hrvatske manjine upućene su u trenutku dok traje polemika oko inicijative da se u Subotici u službenu uporabu uvede takozvani bunjevački jezik, što je zahtjev zajednice Bunjevaca koji niječu hrvatsku pripadnost.

Na sjednici Skupštine grada 4. ožujka pokrenuta je procedura njegova proglašenja službenim premda Bunjevci ne-Hrvati ne čine 15 posto stanovništva Subotice, što je zakonski preduvjet.

Čelnik DSHV-a Tomislav Žigmanov je tada istaknuo da je riječ o primjeni pozitivne diskriminacije u odnosu na Bunjevce, kojih u Subotici ima 9,5 posto, a zakon predviđa da je obvezno uvođenje službenog jezika u slučaja kada pripadnika određene nacionalne manjine ima 15 posto.