MINHENSKA SIGURNOSNA KONFERENCIJA Prijelomni dan u Europi, München pod opsadom
Tijekom protekle tri godine, godišnja Münchenska sigurnosna konferencija bila je pozornica za pregovore visokih uloga o ratu između Rusije i Ukrajine. Ove godine vjerojatno će poslužiti kao bolan podsjetnik koliko su razgovori zapeli, piše Politico.
Deseci svjetskih čelnika i visokih dužnosnika, uključujući ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, američkog državnog tajnika Marca Rubija, glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i britanskog premijera Keira Starmera, stići će u veličanstveni i povijesni hotel Bayerischer Hof počevši od petka. No šest europskih dužnosnika reklo je da ne očekuju mnogo konkretnih rezultata s tog skupa, osim izjava solidarnosti, piše Politico.
Sjedinjene Američke Države jasno su dale do znanja Ukrajini da neće finalizirati dogovor o sigurnosnim jamstvima za zaštitu Ukrajine od buduće ruske agresije sve dok Kijev i Moskva ne postignu sveobuhvatan sporazum o završetku rata, prema riječima dvojice europskih dužnosnika i jednog visokog američkog dužnosnika. A budući da Rusija čvrsto inzistira na teritorijalnim zahtjevima oko kojih Ukrajina ne popušta, mirovni proces je blokiran.
"Teritorij kao glavna zapreka"
„Želi da se mnogo stvari učvrsti i potvrdi prije nego što se stvarno potpiše“, rekao je dužnosnik, misleći na sigurnosna jamstva. „Ne želi to samo potpisati, a ako to na neki način ometa daljnje mirovne pregovore, čemu onda sve?“
Teritorij je „glavna zapreka“, dodao je dužnosnik, misleći na rusko inzistiranje da kontrolira cijelu regiju Donbasa u istočnoj Ukrajini, čak i dijelove koje još nije osvojila. „Obje strane su prilično ukopane, ali mislim da svi osjećaju da postoji put naprijed.“ Dužnosnik, kao i drugi intervjuirani, dobio je anonimnost zbog osjetljive diplomacije.
SAD, Rusija i Ukrajina planiraju ponovno se sastati sljedeći tjedan, moguće u Miamiju ili Abu Dhabiju, prema riječima druge osobe upoznate s diplomatskim razgovorima — i upravo tamo američki dužnosnici smatraju da bi mogao biti postignut napredak. Ipak, Trumpov posebni izaslanik za mirovne misije, Steve Witkoff, istodobno vodi razgovore o Iranu i ratu u Ukrajini, što dodatno otežava „šatl diplomaciju“.
Zelenski traži veći pritisak na Rusiju
„Još nismo vidjeli niti jedan pokazatelj da je Rusija ozbiljna, bilo oko mirovnih pregovora ili njihovih ishoda“, rekla je latvijska ministrica vanjskih poslova Baiba Braže u intervjuu. „Dakle, zasad je moj zaključak da Rusija i dalje pokušava kroz te takozvane mirovne pregovore dobiti rezultate koje ne može postići na bojištu.“
Zelenski će ovaj vikend iskoristiti skup kako bi pozvao na veći pritisak na Rusiju i pokazao jedinstvo s Europom. Indija je obećala SAD-u da više neće kupovati rusku naftu, a europski dužnosnici nadaju se da će SAD učiniti više kako bi suzbio rusku „flotu iz sjene“.
„Spremni smo otvoriti mnogo zajedničkih proizvodnji. Također postoji nekoliko paketa pomoći o kojima se osobno nadam razgovarati, potreban je moj kontakt s partnerima“, rekao je.
Urajina želi dodatna sredstva
Ukrajina traži dodatna sredstva za Prioritized Ukraine Requirements List, popis prioriteta potreba Ukrajine kojim upravlja NATO, a koji se financira doprinosima tri četvrtine od 32 članice saveza.
Otkako je Trump prošle godine preuzeo dužnost, njegov tim pokušava potaknuti Ukrajinu i Rusiju na prekid borbi, često pritiskajući Kijev da učini ustupke. Diplomacija se stalno odvija po poznatom obrascu: Trump postavi rok i pozove na brz kraj borbi; Ukrajina žurno sudjeluje dok Rusija oklijeva; Rusija se u zadnji trenutak pojavi nudeći pregovore, a zatim razgovori zapnu jer obje strane ne mogu smanjiti razlike.
Trumpova administracija tvrdi da vjeruje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu kada kaže da želi završiti borbe — iako većina europskih obavještajnih službi zaključuje suprotno. Putin već dugo tvrdi da Rusija djeluje u samoobrani.
Giedrimas Jeglinskas, član litavskog parlamenta i bivši NATO dužnosnik, rekao je da se razgovori Rusije i Ukrajine „čine zaustavljenima“, pri čemu Rusija ne želi prihvatiti nikakvu zapadnu sigurnosnu silu u Ukrajini, a Kijev ne može prihvatiti teritorijalne zahtjeve Kremlja. „To je prilično bezizlazna situacija kad se razmišlja kako krenuti naprijed“, rekao je.
Glavne prepreke miru - neriješene
Američki i europski dužnosnici tvrde da je diplomacija pod Trumpom donijela konkretne rezultate. SAD i Europa dogovorili su značajne sigurnosne obveze prema Ukrajini ako borbe prestanu. A ruski, ukrajinski i američki dužnosnici održali su svoj prvi trilateralni sastanak od početka rata, a uskoro se očekuje još jedan.
Čak i prošle godine u Münchenu — kada je potpredsjednik JD Vance žestoko kritizirao transatlantski establišment rekavši da je europska „prijetnja iznutra“ opasnija od one koju predstavljaju Rusija i Kina — Zelenski se sastao s Vanceom i Rubiom prije nego što su dužnosnici prvi put održali bilateralne razgovore s Rusima u Rijadu.
Ipak, posljednja runda razgovora u Abu Dhabiju prošlog tjedna nije razbila zastoj. Strane su postigle široki dogovor o tome kako definirati prekid vatre i kako bi mogla izgledati demilitarizirana zona ako se čelnici odluče na završetak borbi, prema riječima jednog europskog dužnosnika i druge osobe upoznate s razgovorima. No glavne prepreke — kako će izgledati karta Ukrajine i prisutnost zapadnih trupa — ostaju neriješene.
„Rusiju se ne može nagovoriti na mir“
Dok Rusija želi preuzeti kontrolu nad cijelim istočnim Donbasom, Ukrajina želi završiti borbe na sadašnjim linijama i ne odustati od teritorija koji još drži.
„Rusiju se ne može nagovoriti na mir“, rekla je Ivanna Klympush-Tsintsadze, ukrajinska zastupnica koja predsjedava Odborom za integraciju Ukrajine u Europsku uniju. „Rusiju se može samo pritiskati i prisiliti na mir, i to je pristup koji bi se sada vjerojatno trebao koristiti prema Ruskoj Federaciji.“
No rusko gospodarstvo sve više posrće kako se rat odužuje, a SAD pojačava pritisak na indijsku kupnju nafte i druge ruske izvore prihoda.
Jeglinskas, litavski zastupnik, tvrdi da to daje Kijevu put naprijed. „Ukrajina mora ustrajati dok Rusija ne pukne“, rekao je. „Lakše reći nego učiniti, osobito sada tijekom ekstremne hladnoće kada vidimo zračne napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.“
