VIJESTI Najčitanije

Minimalne plaće u 2026. godini: Koje zemlje u Europi plaćaju najviše?

Minimalne plaće u 2026. godini: Koje zemlje u Europi plaćaju najviše?
Minimalne površine znatno se razlikuju diljem Europe. Euronews Business donosi detaljniji pregled minimalnih plaća u eurima i prema paritetu kupovne moći (PPS) početkom 2026. godine.

Prema procjeni  Euronewsa  temeljenoj na podacima Eurostata, oko 12,8 milijuna radnika u 22 zemlje EU-a prima minimalnu plaću ili manje.

Zbog toga milijuni pažljivo prate najave o povećanju minimalne plaće kako bi vidjeli hoćete li u novoj godini dobiti pristojno povećanje.

Međutim, oko trećine radnika na minimalnoj plaći nije zabilježilo nikakvo povećanje u siječnju 2026. u usporedbi sa srpnjem 2025. U četiri zemlje nije bilo nikakvog rasta tijekom cijele godine.

Tko ima najvišu minimalnu plaću u Europi?

Dakle, od siječnja 2026., koje europske zemlje imaju najviše  minimalno mjesto ? Koliko je njihova stvarna vrijednost kada se prilagode kupovnoj moći? I kako se poredak mijenja kada se uspoređuju nominalni iznosi u eurima s PPS-om?

Među državama članicama EU-a, mjesečna bruto minimalna plaća kreće se od 620 € u Bugarskoj do 2.704 € u Luksemburgu. Kada se uključe i zemlje kandidatkinje, Ukrajina je izrazit izuzetak sa samo 173 €, a Moldavija slijedi s 319 €.

Pet zemalja iznad 2.000 €

Pet zemalja ima minimalnu plaću višu od 2.000 €. Uz Luksemburg, na su:

  • Irska (2.391 €)
  • Njemačka (2.343 €)
  • Nizozemska (2.295 €)
  • Belgija (2.112 €)

Ispod te skupine nalazi se Francuska s 1.823 €, dok Španjolska pada na 1.381 €, što pokazuje kolike razlike postoje čak i među susjednim zemljama.

Eurostat zato minimalne  plaće  dijeli u tri skupine:

  • iznad 1.500 €
  • između 1.000 € i 1.500 €
  • ispod 1.000 €

U srednju skupinu spadaju Španjolska, Slovenija, Litva, Poljska, Cipar, Portugal, Hrvatska (1.050 €) i Grčka, pri čemu su razlike među njima relativno male.

Manje od 1.000 € u polovici europskih zemalja

Od 29 zemalja (22 članice EU-a i sedam zemalja kandidatkinja), 15 zemalja ima minimalnu plaću nižu od 1.000 €. Sve zemlje kandidatkinje nalaze se u toj najnižoj skupini, kao i nekoliko istočnoeuropskih zemalja.

Primjerice:

  • Češka: 924 €
  • Mađarska: 838 €
  • Rumunjska: 795 €
  • Turska: 654 €
  • Albanija: 517 €

Tri zemlje kandidatkinje imaju čak i višu minimalnu plaću od Bugarske.

Karta jasno pokazuje geografski dio nominalnih minimalnih plaća u Europi, posebno između zapadnih i istočnih zemalja.

Kupovna moć smanjuje razlike

Pri usporedbi minimalnih plaća među državama, paritet kupovne moći (PPS) iznimno je važan jer se troškovi života znatno razlikuju. Kada se plaćaju priloge PPS-u, razlike među zemljama postaju znatno manje nego u nominalnim iznosima.

PPS omogućuje pravedniju usporedbu jer koristi umjetnu vrijednost koja pokazuje da se u svakoj zemlji stvarno može kupiti za isti iznos.

Jedna PPS jedinica teoretski kupuje istu  košaricu dobara i usluga  u svakoj zemlji.

U tom kontekstu, između 22 zemlje EU-a, minimalna plaća kreće se od 886 PPS-a u Estoniji do 2.157 PPS-a u Njemačkoj. Hrvatska, pak, je na 11. mjestu, s iznosom od 1.377, a naši susjedi Slovenci, kotiraju malo bolje od nas, s iznosom od 1.413. Srbija je nešto niže na ljestvici, s iznosom od 1.105.

Iako se poredak donekle mijenja, devet vodećih zemalja ostaje isto iu eurima iu PPS-u.

Osim Albanije, zemlje kandidatkinje stoje bolje u PPS smislu te imaju veću kupovnu moć od nekih članica EU-a.

Među 27 zemalja za koje postoje i euro i PPS podaci:

  • Rumunjska je najveći dobitnik, skočivši s 20. na 12. mjesto
  • Sjeverna Makedonija napreduje s 26. na 20. mjesto
  • Srbija  od 22. do 17.
  • Turska se penje za tri mjesta

Suprotno tome, najveći gubitnici su:

  • Češka (pad sa 16. na 24. mjesto)
  • Estonija (pad s 18. na 26. mjesto)
Zemlje bez zakonske minimalne plaće

Ne postoji zakonski propisana minimalna plaća u:

  • Italija
  • Austrija
  • te nordijskim zemljama: Švedskoj, Danskoj i Finskoj
Gdje se minimalna plaća nije mijenjala?

Među zemljama EU-a,  minimalna plaća  ostala je nepromijenjena u:
Belgiji, Estoniji, Grčkoj, Španjolskoj, Luksemburgu i Sloveniji između srpnja 2025. i siječnja 2026.

Bugarska, Mađarska, Litva i Slovačka zabilježile su najveći rast, svaka s povećanjem većim od 11 % u tom razdoblju.

Minimalna plaća također se nije mijenjala u Estoniji, Španjolskoj i Sloveniji između siječnja 2025. i siječnja 2026.

U Rumunjskoj je minimalna plaća u nacionalnoj vrijednosti ostala ista, ali je blago pala u eurima u oba razdoblja.

Razlozi iza razlike

Stručnjaci Europskog sindikalnog instituta (ETUI) ističu da je viša produktivnost temelj održivo  viših plaća  i primanja. Gospodarstva s jačom industrijskom ili financijskom aktivnošću obično su produktivnija.

Visokotehnološke industrije također najčešće bilježe višu produktivnost, a jača pregovaračka moć radnika još je jedan ključni čimbenik.

Izvor:n1/Foto: Pixabay / Ilustracija

#Europa #minimalac #minimalna plaća #kupovna moć #Europski prosijek

Više iz kategorije: VIJESTI

ROMANA JERKOVIĆ NAPUSTILA SDP: ‘Ne pristajem na političko djelovanje kroz insinuacije i podmetanja’

ROMANA JERKOVIĆ NAPUSTILA SDP: ‘Ne pristajem na političko djelovanje kroz insinuacije i podmetanja’

Romana Jerković napustila je SDP nakon 30 godina, odbacujući optužbe i kritizirajući stranku zbog političkih podmetanja i blokade komunikacije.

prije 6 h
Tragedija u Mikluševcima svjedoči o okrutnom planu progona u Domovinskom ratu. Otkrijte priču o herojstvu branitelja i sjećanju na nevine civilne žrtve.

Tragedija u Mikluševcima svjedoči o okrutnom planu progona u Domovinskom ratu. Otkrijte priču o herojstvu branitelja i sjećanju na nevine civilne žrtve.

Obilježena 35. obljetnica tragedije u Mikluševcima. Sjećanje na nevine žrtve i heroje Domovinskog rata. Pročitajte potresnu priču o progonu i hrabrosti.

prije 6 h
Varaždinski branitelji učenicima u Pakracu prenijeli neispričane priče iz Domovinskog rata

Varaždinski branitelji učenicima u Pakracu prenijeli neispričane priče iz Domovinskog rata

Klub varaždinskih branitelja 1991.–1995. organizirao je edukaciju za učenike u Pakracu. Saznajte kako su mladi učili o Domovinskom ratu kroz svjedočanstva branitelja i neispričane priče.

prije 6 h
Ljeto pod povećalom Porezna krenula u lov: 448 objekata je zatvoreno, a broj kazni eksplodirao je za 900 %

Ljeto pod povećalom Porezna krenula u lov: 448 objekata je zatvoreno, a broj kazni eksplodirao je za 900 %

Tijekom turističke sezone Porezna uprava zatvorila je 448 objekata, a broj kazni porastao je za 900%. Pročitajte detalje pojačanih nadzora fiskalizacije na obali i otocima.

prije 9 h
KRAMATORSK Ruska vojska kliznim bombama usmrtila 33 putnika u dva minibusa

KRAMATORSK Ruska vojska kliznim bombama usmrtila 33 putnika u dva minibusa

U ruskom napadu kliznim bombama na dva minibusa u Kramatorsku poginule su 33 osobe, a 18 ih je ozlijeđeno. Ukrajinski predsjednik Zelenski osudio je napad na civile.

prije 9 h
8. LISTOPADA 1991. UBIJEN JE VLČ. IVAN BURIK: Župnik koji je ostao uz svoje župljane Najčitanije

8. LISTOPADA 1991. UBIJEN JE VLČ. IVAN BURIK: Župnik koji je ostao uz svoje župljane

Saznajte priču o vlč. Ivanu Buriku, župniku iz Tovarnika, ubijenom 8. listopada 1991. tijekom Domovinskog rata. Ostao je uz svoje župljane unatoč okupaciji i progonima.

prije 10 h
N. Nekić: Jahači apokalipse

N. Nekić: Jahači apokalipse

N. Nekić analizira uspon Vatrenih kao simbol nacionalnog ponosa i otpora. Otkrijte kako su 'jahači apokalipse' pokušali srušiti hrvatski nogomet i izbornika Dalića.

prije 10 h
Pavliček brtutalno odgovorio Penavi i DP-u: “Kupovali su glasove, nek’ me tuži ako to nije istina”

Pavliček brtutalno odgovorio Penavi i DP-u: “Kupovali su glasove, nek’ me tuži ako to nije istina”

Marijan Pavliček oštro je odgovorio Ivanu Penavi i Domovinskom pokretu, optužujući ih za kupnju glasova u Vukovaru. Odbacuje prozivke DP-a i iznosi teške optužbe.

prije 11 h
VENDI U ZAGREBU: Hrvatsku nazvala „fašističkom saveznicom“, a sada dolazi nastupatiIstaknuto Najčitanije

VENDI U ZAGREBU: Hrvatsku nazvala „fašističkom saveznicom“, a sada dolazi nastupati

Vesna Vukelić Vendi najavila je nastup u Zagrebu unatoč ranijim izjavama u kojima je Hrvatsku nazvala 'fašističkom saveznicom'. Analiza poziva na odgovornost.

prije 11 h
Vanđelić: Ljudi iz UDBA-e prešli su u HDZ

Vanđelić: Ljudi iz UDBA-e prešli su u HDZ

Damir Vanđelić oštro kritizira HDZ i SDP, tvrdeći da su proizašli iz Komunističke partije. Najavljuje stvaranje nove političke opcije okupljanjem Fokusa i Republike.

prije 11 h
Plenković bi trovanje Like sveo na lokalni problem. A što je s Ćorićevim zakonima, Mikulićem i SOA-om?

Plenković bi trovanje Like sveo na lokalni problem. A što je s Ćorićevim zakonima, Mikulićem i SOA-om?

Analiza afere trovanja Like: Plenković problem svodi na lokalno, no članak otkriva ulogu Ćorićevih zakona, Mikulića i SOA-e. Tko je odgovoran za opasni otpad i smanjenje kazni?

prije 11 h
08. listopada 1942. Rama (Prozor) – četnici ubili 1000 Hrvata i svu mušku djecu veću od kratke puške Najčitanije

08. listopada 1942. Rama (Prozor) – četnici ubili 1000 Hrvata i svu mušku djecu veću od kratke puške

Detalji o četničkom genocidu u Rami 8. listopada 1942. godine. Ubijeno je oko 1000 Hrvata, muškaraca i dječaka, po kriteriju visine puške. Usporedba s pokoljem u Srebrenici.

prije 11 h

Prikazano 12 od 109600 članaka.