Mnogi Hrvati strahuju od opće mobilizacije: Možete je izbjeći u ova tri slučaja
Najnovije preslagivanje karte svijeta ovoga je puta uzburkalo, ne samo europske duhove, nego i one u Americi. Otvoreno priklanjanje Donalda Trumpa ruskoj strani nezadovoljnim stanovnicima najveće vojne sile na svijetu stvara potpunu konfuziju, baš kao i Europi koja sluti raspad saveza zapadnih zemalja. Tako se na oba kontinenta otvaraju brojna pitanja od kojih je najčešće: hoće li doista doći do 3. svjetskog rata?
Od posljednjeg globalnog rata prošlo je punih 80 godina, a obzirom na protok vremena, tehnološki razvoj i porast svijesti o besmislu oružanih sukoba, stav o tome da do rata svjetskih razmjera neće doći – postao je uvriježen. Ipak, ovih dana cijeli svijet napeto iščekuje mirno okončanje rata u Ukrajini jer je teško zaboraviti zaprepašćujuću brojku smrtno stradalih u 2. svjetskom ratu koji je iza sebe ostavio oko 60 milijuna izravnih žrtava.
Poznato je da veliki ratovi uključuju i vojnu mobilizaciju, onu opću koja obuhvaća sve ljudske i druge potencijale za obranu ili djelomičnu kada se organizira dio obrambenih potencijala. Općenito, mobilizacija je prijelaz oružanih snaga i drugih društvenih institucija iz mirnodopskih uvjeta djelovanja u ratne što podrazumijeva i uvođenje stanja opće pripreme za vođenje rata ili spremnosti za druga izvanredna stanja.
Evo tko bi danas u RH bio pošteđen mobilizacije
Što se naše zemlje tiče, pričuvni sastav Oružanih snaga RH dijeli se na ugovornu i mobilizacijsku pričuvu koja se onda dijeli na nerazvrstanu i razvrstanu. Nerazvrstanoj pričuvi pripadaju svi oni koji su vojni obveznici uvedeni u vojnu evidenciju, ali nisu odslužili vojni rok ili na dragovoljnom vojnom osposobljavanju. Razvrstanoj pričuvi pripadaju svi oni koji su vojni obveznici s odsluženim vojnim rokom ili oni koji su bili na dragovoljnom vojnom osposobljavanju ili u djelatnoj vojnoj službi.
Vojne obveze pričuvnika prestaju za muškarce koji navrše 55 godina, te za žene koje navrše 50 godina. Također, vojna obveza pričuvnika ne postoji ako je pričuvnik prilikom dolaska na obveznu evidenciju ocijenjen nesposobnim za vojnu službu u pričuvnom sastavu. Još je jedna iznimka kada osoba više nema hrvatsko državljanstvo.
U vrijeme Domovinskog rata, Hrvatska je imala vrlo specifičnu situaciju. Naime, veliki broj Hrvata koji je bio “najprikladnij” za bojišnicu, već je bio u JNA na redovnom odsluženju vojnog roka. Kroz 90./91. zabilježen je ogroman broj hrvatskih mladića koji su na različite načine, iz vojske koja je ratovala protiv njihove zemlje, tajnim kanalima bježali u svoju domovinu. Zanimljivo je da je upravo ova populacija masovno odmah po dolasku masovno pristupala u dragovoljačke redove ZNG-e, a redove su popunjavali i ostali brojni dragovoljci uključujući i one iz stranih zemalja.
Domovinski rat je prošao bez opće mobilizacije: “Nije bilo oružja”
Tako Hrvatska u početnoj fazi rata nije imala posebnu potrebu za općom mobilizacijom, a doduše nije imala niti oružje kojim bi opremila veći broj vojnika. Iako je bilo za očekivati da će se opća mobilizacija u jednom i trenutku dogoditi – do toga u Hrvatskoj nikada nije došlo: “U Hrvatskoj nikada nije proglašena opća mobilizacija svih vojnih obveznika jer nije bilo potrebe. Kako bi se se došlo do nekog oružja ili potrebe za obranom nekog područja, tako bi se dizale određene postrojbe”, kaže nam povjesničar Jakša Raguž koji nedostatak oružja navodi jednim od razloga izostanka opće mobilizacije.
“Čak su i dragovoljci nailazili na probleme jer, iako su svojevoljno željeli ići na bojišnicu, ni za neke od njih se nije našlo oružja. Tek kada je Hrvatska vojno ojačala, kada je osigurala oružje i kada je u svim segmentima strateški pripremila izvedbu VRO Oluja, dignut je veliki broj Hrvata no samo onih koji su formacijski spadali u postrojbe. Tako da čak niti za vrijeme Oluje nije proglašena opća mobilizacija”, objasnio nam je Raguž priču o mobilizaciji u Domovinskom ratu koja inače spada u najmanje istražene teme iz tog perioda.
Izvor:dnevno/Foto: MORH
