Mogu li umirovljenici prosvjedom izboriti veće mirovine? “Osnovni je problem što su podijeljeni”
Umirovljenici u Hrvatskoj velika su društvena formacija. Milijun i pol ih je i potencijalno su ogromno biračko tijelo, ako bi se politički opredjeljivali samo po umirovljeničkom ključu.
Raštrkani su u desetak političkih stranaka od kojih je samo jedna parlamentarna, Hrvatska stranka umirovljenika, a i ona ima samo jednog zastupnika, Veselka Gabričevića, koji je u Sabor ušao kao koalicijski partner s liste HDZ-a.
Jedna od oporbenih umirovljeničkih stranaka, Blok umirovljenici zajedno (BUZ) koja je dio političke platforme Umirovljenici zajedno skupa sa Strankom umirovljenika i Demokratskom strankom umirovljenika, najavila je prosvjed pod nazivom “Protiv siromaštva” zakazan za 1. listopada na Trgu bana Jelačića u Zagrebu.
Pozivaju na prosvjed i radnike, studente i seljake
Predsjednik BUZ-a Milivoj Špika u srijedu je na konferenciji za novinare pozvao građane na prosvjed motiviran nezadovoljstvom zbog toga što mirovine uprkos redovnom usklađivanju i dalje rastu sporije nego troškovi života. Njihov revolt dodatno je podgrijan činjenicom da je Vlada svojim članovima, saborskim zastupnicima i drugim državnim dužnosnicima nedavno povećala plaće za 70 do 80 posto, dok je srpanjsko usklađivanje mirovina, koje će biti isplaćeno u rujnu, tek nešto veće od 7 posto.
Stoga BUZ-ovci na prosvjedu očekuju osim umirovljenika i predstavnike brojnih udruga i sindikata. “Radnike, studente i seljake”, kako je rekao Špika.
“Da su jedinstveni, bili bi značajniji faktor”
Bez njihove podrške, ali i oporbenih stranaka, pitanje je bi li prosvjed umirovljenika mogao snažnije odjeknuti pod Vladinim prozorima. Umirovljenici ipak ne mogu stvoriti pritisak poput “radnika i seljaka”, štrajkovima ili blokadama prometnica.
“Osnovni je problem što su umirovljenici podijeljeni. Kad bi bili jedinstveni, mogli bi biti značajniji faktor. Ovako su podijeljeni između HSU-a koji je u vlasti i BUZ-a koji nije došao ni blizu izbornog praga, ali želi se boriti. Bit će im teško u tome jer se na izborima vidjelo da baš i nisu dobili neku veliku podršku”, tumači komunikacijski stručnjak i politički komentator Krešimir Macan.
Dodaje kako se izvanparlamentarne stranke teško mogu izboriti za neke zahtjeve. Za umirovljenike bi, kaže, bilo najbolje da imaju jednu zajedničku političku opciju.
“Nakon što su parlamentarni izbori prošli, teško je za očekivati da će umirovljenici dobiti ikakva druga povećanja osim onih uobičajenih koje će morati dobiti po formulama izračuna rasta”, kaže Macan.
Teško se izboriti nakon izbora
Glavni problem umirovljeničkih stranaka, izuzev HSU-a, tako ostaje to što ne mogu doći do Sabora.
“HSU i sa svojim jednim zastupnikom ipak može iskoristiti priliku da poentira i dogovori neke stvari s Vladom. Ovoj drugoj opciji, BUZ-u, to je otežavajući faktor. Oni pokušavaju biti relevantni, ali teško je to postići preko noći”, smatra Macan.
Prije proljetošnjih parlamentarnih izbora mirovine su značajnije rasle, ali to je bio dio predizborne kampanje vladajućih.
“Kad nema predizborne kampanje, teško je izboriti se za takav rast”, kaže Macan.
Lani pripremali prosvjed pa odustali
BUZ od Vlade traži da se za izračun osnovice za mirovinu na bazi 41 godina staža i 65 godina života kao glavni parametar uzima 75 do 80 posto neto plaće iz posljednjih ili pak vezanih najboljih 10 godina. Drže da svatko s 41 godinom radnog staža i 65 godina života ne može imati mirovinu manju od 902 eura. Traže i da se nakon 65. godine života ukine penalizacija radi prijevremenog umirovljenja.
Lani je platforma Umirovljenici zajedno pripremala prosvjed, također 1. listopada na Međunarodni dan starijih osoba, ali su odustali u zadnji tren.
Izvor:n1/Foto: Fah
