Monografija „Sokolovi“: Više od 700 stranica o ratnom putu 5. gardijske brigade

Više od 700 stranica opsežne monografije donosi dosad nepoznate zapise, fotografije i svjedočanstva sudionika Domovinskog rata, pružajući cjelovit uvid u djelovanje 5. gardijske brigade „Sokolovi“.

Gotovo tri desetljeća nakon najtežih ratnih godina, ova postrojba Hrvatske vojske dobila je publikaciju koja, uz dosad neobjavljene dokumente i osobna svjedočanstva, prvi put sustavno donosi i popis svih njezinih pripadnika te poginulih branitelja. Izdanje je objavila Udruga veterana brigade uz potporu Ministarstva obrane, a već sada ga stručna javnost prepoznaje kao značajan doprinos historiografiji Domovinskog rata. Monografija ne predstavlja samo kronološki prikaz nastanka i ratnog puta brigade, nego i nastojanje da se, na temelju provjerenih izvora, prikaže cjelovita i objektivna slika o jednoj od ključnih postrojbi Hrvatske vojske.

Publikacija obuhvaća razdoblje od ustrojavanja brigade početkom 1992. godine, njezina djelovanja na brojnim bojištima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, pa sve do gašenja deset godina kasnije. Posebna pozornost posvećena je očuvanju uspomene na 89 poginulih pripadnika, čije su fotografije i osnovni podaci trajno zabilježeni u knjizi.

Glavni urednik monografije i voditelj stručnog tima, brigadir Mijo Kožić, ističe kako je riječ o dugogodišnjem projektu koji je zahtijevao opsežan istraživački rad. – Pregledali smo oko 10 tisuća dokumenata, od kojih smo 650 deklasificirali i uvrstili u knjigu. Uz to smo prikupili više od pet tisuća fotografija, a u monografiju ih je ušlo 713. Citirali smo više od 500 dokumenata, a posebno mjesto dali smo poginulim pripadnicima "Sokolova" i svim njihovim suborcima – naglašava Kožić.

Prema njegovim riječima, temeljni cilj bio je vjerno prikazati ratni put brigade, bez uljepšavanja i selektivnog pristupa. Upravo zato, uz arhivsku građu, važnu ulogu imaju i svjedočanstva sudionika. – Postojale su razlike između onoga što je zapisano i onoga što se stvarno događalo. Zato smo kroz razgovore s ratnim zapovjedništvom i pripadnicima brigade tražili konsenzus i na kraju zapisali kako je doista bilo – kaže Kožić.

Monografija donosi detaljan prikaz djelovanja brigade na više ratišta, uključujući južno bojište, zadarsko područje te operaciju Bljesak. Kako ističe Kožić, upravo su na jugu pripadnici brigade podnijeli najveće žrtve, ali i dali ključan doprinos očuvanju prostora na kojem su živjeli Hrvati u Bosni i Hercegovini.

Ratni načelnik stožera brigade, umirovljeni general-bojnik Živko Budimir, prisjeća se zahtjevnih uvjeta na masleničkom bojištu, gdje je brigada preuzela jedan od najodgovornijih sektora. – Naši vojnici, koji su dotad ratovali u ravnici, našli su se u potpuno drukčijem okruženju. Morali su se priviknuti na kamenjar i nove vrste opasnosti. Unatoč tome, uspjeli su očuvati položaje i spriječiti neprijateljske napade – kaže Budimir.

Naglašava i kako ratni put brigade nije dovoljno poznat široj javnosti, osobito činjenica da je velik dio djelovanja bio izvan teritorija Hrvatske. – Dvije trećine rata proveli smo u BiH, braneći hrvatski narod, ali i sigurnost Hrvatske. Da je tamo nestao hrvatski narod, bila bi ugrožena i teritorijalna cjelovitost RH – upozorava.

Vrijednost monografije ističe i arhivist Državnog arhiva u Slavonskom Brodu Marko Kevo, naglašavajući kako knjiga objedinjuje različite vrste izvora – od deklasificiranih dokumenata do osobnih svjedočanstava i fotografija. – Teško je izdvojiti jedan segment, ali za mene je najvrjedniji popis poginulih branitelja, kao i popis svih pripadnika brigade. To je trajan zapis koji nadilazi znanstveni značaj i ima duboku ljudsku vrijednost – ističe Kevo.

Dodaje kako upravo deklasificirani dokumenti prvi put jasno ukazuju na stratešku važnost 5. gardijske brigade u obrani Hrvatske, ali i pružaju širi kontekst njezina djelovanja na različitim bojištima.

Uz ratni put brigade, monografija sadrži i poglavlje posvećeno kulturi sjećanja. U njemu su prikazana spomen-obilježja podignuta u čast poginulim braniteljima, kao i fotografije s obljetnica i komemoracija, čime se dodatno naglašava važnost očuvanja uspomene na njihovu žrtvu.

Objavljivanje monografije „Sokolovi“ tako nadilazi okvire stručne literature. Riječ je o djelu koje ima i izraženu društvenu dimenziju – očuvanje istine o Domovinskom ratu i njezino prenošenje budućim generacijama. Kako ističu autori, riječ je o dugu prema prošlosti, ali i trajnoj vrijednosti za budućnost.