MOSTOVCI SPREMNI ZA PREOKRET! U Petrovu sve manje vide vođu, prva želja je – Raspudić! Prijateljstvo s Milanovićem usmjerava stranku

Rijetke su političke opcije u našoj zemlji koje su predstavljane kao takozvani treći put, odnosno kao alternativa HDZ-u i SDP-u, a koje su na političkoj sceni opstale dulje od jednog izbornog ciklusa. U tu skupinu rijetkih političkih opcija na aktualnoj političkoj sceni zasigurno spada Most, stranka koja je prošla kroz različite cikluse, sve dok se nije formirala kao postojana opcija desnog centra, ali i kao opcija u kojoj djeluju iznimno aktivni saborski zastupnici pa se Most može svesti na krilaticu “malo nas je, al’ smo glasni”.

Tu malu, ali glasnu opciju u javnosti se prepoznaje uglavnom po Nikoli Grmoji, Miru Bulju i bračnom paru Raspudić, tek s vremena na vrijeme pozornost privuče njihov zastupnik Zvonimir Troskot, nesuđeni zagrebački gradonačelnik, ili pak Mostov vjeroučitelj Marin Miletić koji medijske stupce u posljednje vrijeme puni uglavnom zbog svog ljubavnog života, a ne zbog političkog djelovanja. Moglo bi se o percepciji Mosta reći i to da je njihov predsjednik Božo Petrov u javnom i medijskom prostoru možda najmanje prisutan, baš kao što se njegove riječi u Saboru najslabije čuju, a svjesni su toga i u Mostu, u kojem su već počele pripreme za parlamentarne izbore neovisno o tome kada će se oni održati.

Zajednička borba

Kako tvrde upućeni, mostovci Nikola Grmoja i zastupnik Bulj ključni su stranački operativci i ljudi od terena, što je vidljivo i iz njihova otvorenog karaktera zbog kojega i među građanima zasigurno jesu najbolje prihvaćeni. U Mostu se nakon oporavka rejtinga, što im već sada solidno polazi za rukom, kane posvetiti osnivanju vlastitih podružnica diljem Hrvatske jer vrlo dobro znaju koliko je za opstanak u političkoj areni važno imati razvijenu infrastrukturu. Uz to što osnivaju podružnice, od Mosta se očekuje da prije izbora konkretizira svoja stajališta o potencijalnim koalicijskim partnerima.

Kako zasad stvari stoje, od velike lijevo-liberalne koalicije neće biti ništa ili barem ništa ozbiljno, upitno je koliko se Most svjetonazorski uklapa u taj koncept u kojem bi se, uz Možemo i SDP, trebao naći Centar Ivice Puljka, no kako njihovi zastupnici stalno ponavljaju da nije važan svjetonazor, nego zajednička borba protiv korupcije i ostalih problema koji koče razvoj društva, tako ni suradnju s tim opcijama ne treba odbaciti, tim više što se po političkim kuloarima šuška da iza ujedinjenja na lijevom spektru stoji predsjednik Zoran Milanović s kojim je Mostov Nino Raspudić u odličnim odnosima, što je evidentno i iz toga što se Raspudić spominjao kao potencijalni kandidat za premijera u toj Milanovićevoj paravladi. Kako su se Milanovićev stranački kolega Peđa Grbin i zastupnica Možemo Sandra Benčić usprotivili opciji u kojoj bi ih Raspudić predstavljao kao kandidat za šefa Vlade, tako je Milanović odnedavno blizak sa splitskim gradonačelnikom Ivicom Puljkom, u kojem također prepoznaje premijerski potencijal, no upitno je u kojoj će mjeri i to biti ostvarivo. U slučaju da se velika koalicija usmjerena protiv premijera Andreja Plenkovića ne uspije realizirati, tada Mostu preostaje da na parlamentarne izbore, kao i dosad, izađe samostalno, što je prema nekim glasinama iz njihovih redova najrealniji scenarij.

Tri kandidata

Jasno je da bi i nakon idućih parlamentarnih izbora Most mogao biti jezičac na vagi za sastavljanje Vlade, a jasno je isto tako da mostovci s aktualnim šefom HDZ-a, premijerom Andrejem Plenkovićem, nemaju namjeru surađivati zbog toga što ih je Plenković protjerao iz svoje prve vlade, čime im se trajno zamjerio i u oporbenim redovima dobio bučne neprijatelje. Nije tajna da Plenković zastupnike Mosta ne podnosi i da ih poistovjećuje s predsjednikom Milanovićem, ali jednako tako nije tajna da bi se HDZ nakon idućih parlamentarnih izbora mogao naći u problemu zbog skromnog koalicijskog potencijala. Međutim, do idućih izbora i Plenković će morati proći unutarstranačka propitkivanja i među svojim kolegama iz HDZ-a braniti vlastitu poziciju jer su se predstavnici takozvanog desnog krila vladajuće stranke već uskomešali zbog afere INA koja im je ozbiljno poljuljala rejting.

Prema nekim internim HDZ-ovim anketama, da se u ovim trenucima održavaju parlamentarni izbori, stranka premijera Plenkovića osvojila bi manje od 50 zastupničkih mandata. Imajući u vidu te neugodne statističke podatke, HDZ-ovci već razgovaraju o tome da bi bilo dobro da ih na iduće parlamentarne izbore povede netko tko bi mogao naslijediti Plenkovića, s tim da se u tom kontekstu, uz predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića, spominju osječko-baranjski župan Ivan Anušić, ali i Miro Kovač, nesuđeni šef HDZ-a koji je na prošlim unutarstranačkim izborima neuspješno pokušao srušiti Plenkovića pridruživši se timu Milijana Brkića. Iako taj Kovačev podvig među HDZ-ovcima nije najbolje primljen, dio stranačkih konzervativaca smatra da je taj bivši ministar vanjskih poslova u HDZ-u nepravedno zapostavljen te da stranci još može puno toga ponuditi, stoga se o njegovoj ponovnoj kandidaturi sve otvorenije govori.

Kadrovske čistke

Tim više što Kovač još nije otišao u diplomaciju, niti je na prošlim izborima osigurao mogućnost da stranačke boje brani u Saboru, u kojem sjede brojni isprazni likovi koji verbalno i intelektualno Kovaču nisu ni do koljena. Oni koji zagovaraju političko oživljavanje Mira Kovača tvrde da bi njegovo dovođenje na čelo HDZ-a toj stranci stvorilo novi koalicijski potencijal te da bi Kovač HDZ mogao odvesti u zagrljaj Mostu, s kojim bi mogao formirati iduću vladu, jer u suprotnom, prema ovim konzervativnim računicama, HDZ ne može računati na treći uzastopni mandat na čelu države.

Ono na što također u ovom dijelu stranke računaju jest da će Plenković nakon europskih izbora napustiti hrvatsku politiku te karijeru nastaviti u Bruxellesu, što zasad ne djeluje kao realan scenarij, no s obzirom na to da se još ne zna kako će se raspetljavati afera INA i kako će se ona dugoročno odražavati na HDZ-ov rejting, i tu opciju valja uzeti u obzir, baš kao što treba uvažiti teze da bi nakon stranačkih izbora Kovač nastavio suradnju s utjecajnim osječkim županom Anušićem. U Mostu zasad, kad je riječ o koaliciji, ne planiraju izlaziti iz ormara, no po stranci se govori da bi i oni mogli krenuti u kadrovske čistke te da bi vodstvo Mosta mogao preuzeti Nino Raspudić jer on, za razliku od Petrova, osvaja medijski prostor i otvara teme koje su praćene i intrigantne. Osim toga, na nekom od sučeljavanja Raspudić bi potencijalnim izazivačima bio mnogo nezgodniji sugovornik od Petrova, koji se dosad nije uspio nametnuti kao vođa ove stranke čiji zastupnici izvana doista djeluju skladno. U taj sklad sumnjaju u HDZ-u, u kojem vjeruju kako je Most podijeljen na klan koji je naklonjen Boži Petrovu i na klan koji je bliži bračnom paru Raspudić koji mostovce zbližava i s Crkvom i s biskupima, ali i s konzervativnim udrugama i jakim pojedincima kao što je primjerice Željka Markić.

Početak kraja

Kako bilo, veliki politički planovi za parlamentarne izbore već se kuju, što znači da bi se oni mogli dogoditi i prije nego što to javnost očekuje. Posljednji potezi premijera Plenkovića doista ukazuju na to da je i on sam sudionik predizborne kampanje, ili barem pretkampanje u kojoj će nastojati oporaviti vlastitu poziciju, ali i poziciju HDZ-a koji možda u ovako raslojenoj oporbi zasad nema ozbiljnu konkurenciju. Međutim, ako se pad rejtinga nastavi, Plenković bi, kako zasad stvari stoje, u svojim redovima mogao dobiti konkurente koji će prije ili poslije izgovoriti onu njegovu čuvenu rečenicu da stranka ne može biti talac jednog čovjeka. A to bi onda zaista moglo označiti početak kraja, ali i potencijalni početak suradnje s Mostom, koji bi u nove političke bitke mogao povesti mostarski intelektualac i Milanovićev prijatelj Nino Raspudić, u čijem se timu planovi kuju i za predsjedničke izbore, na kojima bi Most mogla predstavljati svestrana Marija Selak Raspudić koja se navodno za kampanju već ozbiljno priprema i zbog koje bi njezin suprug mogao razmisliti o svojem prijateljstvu s predsjednikom Republike koji je Raspudića ionako izbacio iz svojih premijerskih križaljki.