Mržnja prema katolicima prerušena u borbu protiv nasilja

UROĐENA MRŽNJA – polemika oko molitve na trgovima produbljuje ideološki jaz

Izjava odvjetnika Davora Karačića, poznatog i kao pravnog zastupnika Marka Perkovića Thompsona, izazvala je nove snažne reakcije u javnosti i dodatno zaoštrila raspravu o molitvi krunice na trgovima hrvatskih gradova. Povod je peticija koju su podržali predstavnici političke ljevice, a kojom se traži zabrana ili izmještanje javnih molitvi, uz obrazloženje da takva okupljanja navodno doprinose nasilju nad ženama i femicidu.

Karačić je u svojoj objavi na društvenim mrežama izravno napao inicijatore i podupiratelje peticije, tvrdeći da je riječ o ideološki motiviranom napadu na katoličke vjernike. Posebno se osvrnuo na, kako navodi, paradoks u istupima pojedinih zagovarateljica zabrane molitve, za koje tvrdi da su kćeri bivših oficira JNA.

Prema Karačićevim riječima, molitelji na trgovima mole, među ostalim, za čednost u odijevanju žena te za moralni autoritet oca i supruga u obitelji. Upravo takav model, ističe, bio je prisutan u obiteljima oficira JNA, gdje su se poštivali strogi autoriteti i tradicionalne norme ponašanja. Zbog toga, tvrdi Karačić, nije vjerodostojno da se danas upravo te osobe protive molitvenim nakanama, budući da vlastito odrastanje ne opisuju kao vrijeme patrijarhalne represije.

„Motiv takvih žena nije zaštita prava žena, nego urođena mržnja prema katolicima“, poručio je Karačić, ocjenjujući da se pod krinkom borbe za ravnopravnost spolova zapravo provodi pokušaj ograničavanja vjerskih sloboda.

U dodatnom istupu naglasio je kako se peticijom nastoji oduzeti pravo katoličkim vjernicima na javno ispovijedanje vjere, što smatra opasnim presedanom. Prema njegovu stajalištu, riječ je o selektivnoj borbi za prava, usmjerenoj isključivo protiv vjernika i tradicionalnog poimanja obitelji.

S druge strane, aktivistkinja Sanja Sarnavka, koja je pokrenula peticiju protiv molitelja na trgovima, tvrdi da javni prostor mora biti neutralan te da se takvim okupljanjima ženama šalju poruke koje ih ponižavaju i stigmatiziraju. Peticiju je potpisalo više od 60 tisuća građana, a predana je saborskom Odboru za ravnopravnost spolova, Vladi i Ustavnom sudu.

Dok ljevica inzistira na tome da postoji društvena odgovornost u javnom prostoru, predstavnici desnog političkog spektra odbacuju svaku povezanost između molitvenih okupljanja i nasilja nad ženama, naglašavajući da za takve tvrdnje ne postoje nikakvi dokazi. Kao reakcija na ovu inicijativu, pokrenuta je i protupeticija pod nazivom „Maknimo Povorku ponosa i Antifa marševe iz središta hrvatskih gradova“.

Rasprava o molitvi na trgovima tako je još jednom pokazala duboku podjelu hrvatskog društva, u kojoj se pitanje vjerskih sloboda, prava žena i javnog prostora sve češće pretvara u otvoreni ideološki sukob, bez naznaka smirivanja u skorije vrijeme.