VIJESTI Najčitanije

MUČILI SU GA U SRPSKIM LOGORIMA, ALI U NJEMU NEMA MRŽNJE: NITKO NIKADA NIJE TAKO PISAO O DOMOVINSKOM RATU!

MUČILI SU GA U SRPSKIM LOGORIMA, ALI U NJEMU NEMA MRŽNJE: NITKO NIKADA NIJE TAKO PISAO O DOMOVINSKOM RATU!

Damir Plavšić (rođen u Vukovaru 1969.) studirao je veterinu, agronomiju, ekonomiju, trinaest godina bio je aktivan vojnik, umirovljeni je časnik Hrvatske vojske i pisac. Tvrdi, međutim, da nije književnik i da njegove knjige nisu djelo “pravog” pisca. Upravo me ta njegova skromna procjena vlastita rada najviše privukla da ga čitam. Plavšić piše jasno, precizno, svaki detalj mu je važan, a najbolje se snalazi u prezentu.

Prizori bitke, začudnost umiranja, vonj ruševine, okus straha, boje sjećanja, takve dionice kakve je on ispisao – nije još nitko u našoj književnosti o Domovinskom ratu. Neka poglavlja iz njegova novog romana objavljenog potkraj 2023., u nakladi Udruge branitelja Hrvatski pleter, objavili smo na portalu Jutarnjeg lista u četiri nastavka u studenom 2020. Sad je cjelina zaokružena i “Bitka za Vukovar, ratnici u trapericama i tenisicama” čeka čitatelje. Budući da je naklada mala, a izdavač gotovo bizaran, knjige i nema u knjižarama, nego se jedino može naručiti putem piščeve stranice na Facebooku.

Piše se već, eto, desetljećima o toj našoj književnosti na temu Domovinskog rata, no još nema nekoga općeprihvaćenog termina za nju. Dakako, prije svega, književnost može biti jedino antiratna, a štivo koje zagovara rat jest propaganda, znači u najboljem slučaju kvaziknjiževnost. Znači, svaka prava “ratna” književnost zapravo je antiratna, a iskazima koji rat slave ne treba se niti zamarati. Osobito, dakle, mjesto u književnosti iz Domovinskog rata uzima vukovarska tematika, kojoj, dakle, pripada i Plavšić.

Teoretičarka književnosti, akademkinja Dubravka Oraić Tolić , cijelo razdoblje naziva “ratna trauma u hrvatskoj književnosti i umjetnosti na prijelazu 20. i 21. stoljeća”, a posebno mjesto zauzima “pamćenje Vukovara”. Razlikuje tri tipa pamćenja ratne traume u književnosti: pamćenje neposrednih svjedoka, kakav je Siniša Glavašević ili, eto, Damir Plavšić , pamćenje posrednih svjedoka, kakvi su, recimo, Antun Šoljan ili Pavao Pavličić te svjedočanstva o svjedočanstvima.

“PROTUSRPSKA KNJIŽEVNOST”

Hrvatska renesansna književnost razvija se u sjeni turskih osvajanja te je dobrim dijelom usmjerena protiv njih, u prozi, pjesmi i dramama podjednako. Njezin skupni naziv jest protuturska književnost ili antiturcica. Možda je najpoznatije djelo “Molitva suprotiva Turkom” Marka Marulića , nastalo po uzoru na “Elegiju o pustošenju Šibenskog polja” Jurja Šižgorića , od kojeg je Marulić preuzeo primjere zlodjela. Tom je pjesmom utjecao na Petra Zoranića dok je napisao “Planine”, prvi hrvatski roman, a utjecao je i na Petra Lucića , koji piše svoju “Molitvu Bogu protiv Turkov”.

Ukratko, možemo li analogno nazvati cijelu tu našu suvremenu književnost ratne traume protusrpskom književnošću? Plavšić je, primjerice, slično pobožan kako su bili pobožni renesansni pisci, i on zaziva Boga u pomoć protiv razaranja i pustošenja koje donose osvajači s istoka. Dakako, u današnje vrijeme termin “protusrpska književnost” jest apsolutno neprihvatljiv jer sugerira da je posrijedi ona već spomenuta ratna propaganda, no ne znači da zapravo nije istinita. Prije ove, Plavšić je godine 1994. objavio dokumentarnu novelu “Zapisi iz srpskih logora”, pisao sam još tada o njoj. Druga njegova knjiga vukovarske ratne traume, “Bitka za Vukovar, ne plači moj dobri Anđele”, objavljena je 2015. te je ovom dovršio trilogiju. Nisu, dakle, grad ubijali Marsijanci po nalogu iz Marsa.

Plavšićeva “Bitka za Vukovar” jest, dakle, svjedočenje iz prvog lica o vukovarskoj ratnoj traumi od prvog do posljednjeg, ili, bolje, današnjeg dana. Pripovjedač jest, dakle, akter od prvog ispaljenog metka do srpskog logora, u kojem ga muče, kao i ostale zarobljenike. Lišen je bilo kakve mržnje te, rekao bih, mirno opisuje i neopisivo. Jedino veću traumu donosi godine 2011. objavljen roman Marijana Gubine “260 dana”, u kojem pripovjedač, desetogodišnjak, opisuje, isto lišen kakve mržnje, kako su ga pod srpskom okupacijom tukli, zlostavljali i na koncu pretvorili u robu.

SLIKE KOJE IZVIRU IZ TEKSTA

Plavšićev roman ilustriran je s mnogo fotografija iz ratnog Vukovara, na nekima je i on, na drugim ruševinama, njegovim suborcima, tu su i fotografije raznih predmeta, pa i dijelova tijela kao “predmeta”, primjerice stopala nakon tjedna u čizmama, te se cijela knjiga, rekao bih, nepotrebno širi u slikovnicu. Naime, slike koje izviru iz teksta mnogo su konkretnije, traju dulje i više nose. Naime, Plavšić je majstor opisa, majstorski njegov autorski pripovjedač prelazi nevidljivom šavom u sveznajućega. Evo jednog takvog primjera, koji je metonimija za cijeli rukopis:

“Zabljesnuo nas je nevjerojatan prizor, a kako smo zbog garaže zaštićeni od pogleda s neprijateljske linije, neko vrijeme u tišini samo stojimo i gledamo. U kutu između zida susjedne kuće i ulaza u garažu nalazi se polomljen i raščupan, od eksplozije granata, ružin grm , a na jedinoj preostaloj, slomljenoj cvjetnoj stapki visi ružin pupoljak žarkocrvene boje. Posebnu ljepotu cvijetu daje inje koje prekriva rubove latica, a upravo se taj lijepi pupoljak nadvija nad Karlovu glavu s pola metra visine. Zemlja i podnožje ružina grma prekriveni su crvenim, smeđe -crvenim i crveno-zelenim listovima japanskog crvenolisnog ukrasnog javora, koje je odnekud donio vjetar i ostavio baš u ovom kutu. Raznobojno lišće samo je na rubovima prekriveno injem, pa ljepota boja lišća još više dolazi do izražaja s tim bijelim rubovima. Karlovo tijelo kao da leži na nekakvom odru, a glava na jastuku od lijepoga crvenog lišća. Njegova kosa, obrve, trepavice, brkovi i brada prekriveni su injem, a na pamučnom kaputu bijele se rubovi kragne, džepova, rukava, dugmad i pokoji končić pamučnih niti koji strši iz kaputa.”

Ima nečeg, rekao bih, japanskog u Plavšićevu pripovijedanju, stanovite mirnoće u susretu sa smrću, njegova temeljitost u opisu ploda je susprezanja, a ne širenja ega. Teško je to štivo. Ne možeš takvu knjigu pročitati, što se kaže, od šuba. Potrebne su stanke, da čovjek razmisli što mu se dogodilo dok je čitao. Što se dogodilo piscu. I je li sve to moguće?

Naravno da je moguće, no što je koja Plavšićeva epizoda više stvarna, to se više doima i kao literatura. Primjerice, priča o jednoj lutki iz izloga, koja prelazi iz prijateljske u neprijateljske ruke i pati, zapravo, kao da zaista nije od plastike, nego od krvi i mesa.

Izvor:bitkazavukovar.com

Autor: Jutarnji list : Tomislav Čadež/Foto: privatni album

#vukovarski branitelj #Siniša Glavašević #Marijan Gubina #260 dana #Damir Plavšić #Bitka za Vukovar #Ne plači moj dobri anđele #Dubravka Oraić Tolić #Antun Šoljan #Pavao Pavličić

Više iz kategorije: VIJESTI

POVLAČENJE JNA IZ HRVATSKE – što je dogovoreno 22. studenoga 1991. i zašto se rat nastavio

POVLAČENJE JNA IZ HRVATSKE – što je dogovoreno 22. studenoga 1991. i zašto se rat nastavio

Dogovor o povlačenju JNA iz Hrvatske nije nastao jednim dokumentom niti je potpis od 22. studenoga 1991. zaustavio rat. U samo tri dana sklopljena su tr...

prije 1 min
BOROVO NASELJE – 22. STUDENOGA 1991.: sudbina zarobljenika, transporta i zatočenika nakon sloma obrane

BOROVO NASELJE – 22. STUDENOGA 1991.: sudbina zarobljenika, transporta i zatočenika nakon sloma obrane

Nakon sloma obrane središnjeg Vukovara 18. studenoga 1991. borbe su se nastavile u Borovu naselju. Pripadnici JNA i srpskih paravojnih postrojbi ušli su...

prije 10 min
Ivan Anđelić Doktor: Istina o obrani Vukovara i Gardi

Ivan Anđelić Doktor: Istina o obrani Vukovara i Gardi

Govoreći o golemoj žrtvi svoje aktivne gardijske postrojbe, u kojoj je od 306 branitelja poginulo njih 87, istaknuo je kako je bitka za Vukovar bila čis...

prije 18 min
Estonija zatvara granicu s Rusijom: Građani masovno pokušavaju prijeći prije zabrane, na prijelazima velike gužve

Estonija zatvara granicu s Rusijom: Građani masovno pokušavaju prijeći prije zabrane, na prijelazima velike gužve

Na granici Estonije i Rusije posljednjih dana stvaraju se velike gužve nakon odluke estonske vlade da od 1. prosinca 2026. godine zatvori cestovne grani...

prije 20 min
Verstappen slavio u Las Vegasu nakon dramatične završnice: Antonelli ostao bez postolja

Verstappen slavio u Las Vegasu nakon dramatične završnice: Antonelli ostao bez postolja

SHAWN THEW/EPAU završnici utrke Verstappenu je za petama bio novi svjetski prvak, Talijan Kimi Antonelli, no mladi vozač Mercedesa uoči posljednjeg krug...

prije 24 min
Zadravec poslala novo oštro pismo Plenkoviću i ministrici: „Ne popuštajte pritisku pobunjenih radiologa“

Zadravec poslala novo oštro pismo Plenkoviću i ministrici: „Ne popuštajte pritisku pobunjenih radiologa“

U novom oštrom dopisu osporila je prijedlog reorganizacije radiologije u Vinogradskoj, upozoravajući da bi podjela jedinstvenog Zavoda na više samostaln...

prije 31 min
NATO na nogama nakon ruskog upada u Poljsku: Rutte stigao u Varšavu, sprema se sastanak Saveza

NATO na nogama nakon ruskog upada u Poljsku: Rutte stigao u Varšavu, sprema se sastanak Saveza

'Mogu jamčiti da će NATO braniti svaki pedalj poljskog teritorija', izjavio je Rutte nakon sastanka s Tuskom u Varšavi, naglasivši da sve članice Saveza...

prije 38 min
Muškarac izboden u Zagrebu: Tijelo pronađeno u apartmanu, dvije osobe pod nadzorom

Muškarac izboden u Zagrebu: Tijelo pronađeno u apartmanu, dvije osobe pod nadzorom

Policija je dojavu zaprimila tijekom noći, a tijelo muškarca pronađeno je oko 00.20 sati. Policijski službenici provode očevid i kriminalističko istraži...

prije 43 min
22. studenoga 2026.: Na Selešu obilježavanje 35. obljetnice bitke za obrambenu crtu

22. studenoga 2026.: Na Selešu obilježavanje 35. obljetnice bitke za obrambenu crtu

U nedjelju, 22. studenoga 2026. godine, na prostoru pustare Seleš bit će obilježena 35. obljetnica borbe za obrambenu crtu Seleš, jedne od najtežih borb...

prije 2 h
22. studenoga 1991.: Vlada RH donijela Uredbu o Uredu za prognanike i izbjeglice

22. studenoga 1991.: Vlada RH donijela Uredbu o Uredu za prognanike i izbjeglice

Dana 22. studenoga 1991. u Zagrebu Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o Uredu za prognanike i izbjeglice, kojom je pri Vladi osnovano posebno t...

prije 2 h
22. studenoga 1991.: Posljednja izvješća o mjestimičnom otporu u okupiranom Vukovaru

22. studenoga 1991.: Posljednja izvješća o mjestimičnom otporu u okupiranom Vukovaru

Četiri dana nakon sloma organizirane obrane najvećeg dijela Vukovara u pojedinim pregledima i izvješćima još se bilježi mjestimičan otpor hrvatskih bran...

prije 2 h
22. studenoga 1991.: U obrani Pakraca poginuo hrvatski redarstvenik Alojz Škoda

22. studenoga 1991.: U obrani Pakraca poginuo hrvatski redarstvenik Alojz Škoda

Dana 22. studenoga 1991. u Pakracu je poginuo hrvatski redarstvenik Alojz Škoda, pripadnik policijskih snaga s koprivničko-križevačkog područja.Službena...

prije 2 h

Prikazano 12 od 111308 članaka.