Nacionalne manjine ponovno u povlaštenom položaju: Prava temeljena na zastarjelim podacima do 2033

UVODI SE SREDIŠNJI REGISTAR STANOVNIŠTVA, ALI PRAVA MANJINA OSTAJU PO POPISU IZ 2021. DO 2033.

ZAGREB – Hrvatski sabor izglasao je Zakon o središnjem registru stanovništva, s 116 glasova za, pet protiv i tri suzdržana. Iako je zakon trebao stupiti na snagu 01. siječnja 2025., njegova primjena će započeti osam dana nakon objave u Narodnim novinama.

Uvođenjem ovog zakona ukida se potreba za tradicionalnim popisom stanovništva, budući da će novi registar automatski povlačiti i ažurirati podatke iz različitih evidencija i informacijskih sustava – uključujući matice rođenih i umrlih, registre prebivališta, obrazovanja, stambenih i ekonomskih karakteristika. Registar će voditi Ministarstvo financija, odnosno Porezna uprava.

Što sve sadrži novi registar?

U registar će biti upisani svi hrvatski državljani s prebivalištem u Hrvatskoj, stranci s boravištem ili prebivalištem u RH, ali i hrvatski državljani koji žive izvan domovine – čime će se po prvi put stvoriti sustavna evidencija dijaspore.

Podaci će uključivati OIB, informacije o prebivalištu, rođenju, smrti, državljanstvu, bračnom i obiteljskom statusu, invaliditetu te podatke o kućanstvima i srodstvu. Osim toga, moguće je dobrovoljno prijaviti podatke o vjeri, jeziku, nacionalnosti i izvanbračnim zajednicama.

Registar će omogućiti preciznije socijalne politike, realniji izračun dohotka po članu kućanstva i rasterećenje građana u administrativnim postupcima. Svaki građanin moći će zatražiti uvid u vlastite podatke kod Porezne uprave.

Politička prava temeljem starog popisa sve do 2033.

Jedan od najkontroverznijih dijelova zakona je produljenje primjene Popisa stanovništva iz 2021. za određivanje političkih prava nacionalnih manjina – do kraja 2033. godine. To uključuje zastupljenost u Saboru, lokalnoj samoupravi, upravnim tijelima te upotrebu manjinskog jezika.

Izvorno, ta se odredba odnosila samo na manjine, no Vlada je nakon kritika – osobito iz Kluba Mosta – izmijenila članak 45. Zakona. Novi tekst propisuje da se do kraja 2033. sva prava koja ovise o udjelu u ukupnom stanovništvu – i za manjine i za većinski hrvatski narod – temelje na Popisu iz 2021., a tek od 2034. na novom registru.

Burna rasprava u Saboru

Zastupnici Mosta, posebno Miro Bulj i Nikola Grmoja, žestoko su se usprotivili takvoj formulaciji. Grmoja je istaknuo kako se ovime "registar uvodi samo da bi se njegovim korištenjem odugovlačilo" te da se manjine time "stavlja u privilegirani položaj".

Na to su burno reagirali zastupnici nacionalnih manjina. Vladimir Bilek (Klub manjina) naglasio je da bi bez ove izmjene nacionalne manjine od 2026. praktički nestale iz političkog sustava – što bi bilo protuustavno. Arsen Bauk (SDP) dodatno je upozorio kako bi se i bez ovog zakona manjinska prava temeljila na popisu iz 2021. do najmanje 2037. godine, što je realan rok za primjenu novih podataka na izborima.

Amandmane SDSS-ova Milorada Pupovca, kojima je tražio veću kontrolu građana nad obradom svojih osobnih podataka u registru, Sabor je odbio.

POZITIVNE STRANE ZAKONA:

• Digitalizacija i modernizacija: Ukida se potreba za skupim i sporim popisima stanovništva svakih deset godina.

• Automatsko ažuriranje podataka: U realnom vremenu iz više izvora, što omogućuje točnije podatke.

• Administrativno rasterećenje građana: Manje papirologije, jednostavniji postupci u svakodnevnom životu.

• Ciljanije socijalne politike: Precizniji izračuni dohotka i bolja usmjerenost državnih mjera.

• Uključivanje dijaspore: Prvi put stvara se sustavna evidencija o Hrvatima izvan Hrvatske.

NEGATIVNE STRANE ZAKONA:

• Odgađanje pune primjene: Registar se formalno uvodi sada, ali puna primjena u smislu političkih prava dolazi tek 2034. godine, što neki vide kao odgodu reforme.

• Zamrzavanje prava manjina: Produženje korištenja podataka iz Popisa 2021. izazvalo je optužbe za etnobiznis i zadržavanje nerealnog političkog utjecaja.

• Potencijalne zloupotrebe osobnih podataka: Odbijeni su prijedlozi za veću zaštitu podataka upisanih temeljem dobrovoljnih izjava.

• Složenost i nejasnoće u primjeni: I dalje je nejasno kako i kada će se svi elementi registra koristiti u praksi, osobito u kontekstu izbora.