NAPETOSTI Srbi u Hrvatskoj vjerojatno nisu svjesni što je Pupovac zaista napravio za njih
Na korak do sastavljanja vlade, situacija je to u kojoj se nalazi premijer Andrej Plenković koji je skupio dovoljan broj potpisa za formiranje vladajuće većine. Očekivano su Plenkoviću kao mandataru potpis dali članovi njegova HDZ-a, ali i 12 zastupnika Domovinskog pokreta. Vladajućoj većini priklonila se i donedavna suverenistica Vesna Vučemilović, ali i dva zastupnika iz redova nacionalnih manjina. Riječ je o zastupnicima mađarske te češke i slovačke nacionalne manjine Robertu Jankovicsu i Vladimiru Bileku.
Na ovom popisu manjinaca ne nalazi se SDSS i njegov predsjednik Milorad Pupovac, što uostalom i jest bio jedan od preduvjeta Domovinskog pokreta koji s HDZ-om nije pristajao na suradnju sve dok nije dogovoreno da ova stranka koja u Saboru predstavlja srpsku nacionalnu manjinu ne sudjeluje u vlasti.
Unatoč tome, Pupovac je odlučio ostati lojalan Plenkoviću pa bi po svemu sudeći ipak na glasovanju o predsjedniku Sabora mogli dići ruku u znak potpore HDZ-ovom Gordanu Jandrokoviću kojega će podržati i HNS-ov zastupnik Predrag Štromar, ali i čelnik HSLS-a Dario Hrebak koji se prvotno opirao isključenju SDSS-a iz vlade.
Pupovac ostaje lojalan Plenkoviću
”I dalje smo jedinstveni i ostat ćemo jedinstveni, neovisno o tome kakva naša odluka bila i kakva se izvana činila”, izjavio je pak početkom tjedna Milorad Pupovac čije je motive za ovakav stav slučajno, ili ne otkrio potpredsjednik Vlade Branko Bačić. ”Važno je reći da će Vlada i HDZ nastaviti politiku brige o nacionalnim manjinama kroz operativne programe i projekte koje smo i ranije zajedno s predstavnicima nacionalnih manjina donosili, utvrđivali, planirali i projektirali i nastaviti ćemo s time”, naveo je Bačić iz čijih riječi proizlazi da će SDSS ostati izvan vladajuće većine, ali će ostati uz Plenkovića koji će se pobrinuti za to da financiranje raznih projekata sa manjinskim predznakom ipak ostane na snazi pa možda i u većem opsegu nego što je to do sada bio slučaj.
Baš zbog toga što ostaju bez brojnih pozicija i privilegija i u djelu SDSS-a smatraju da su im potrebni unutarstranački izbori na kojima bi se trebala razmotriti Pupovčeva budućnost na čelu te stranke, što s druge strane poznanici političkih prilika u našoj zemlji smatraju nerealnim napominjući da SDSS bez Pupovca ne postoji jer se on stopio s tom strankom u kojoj se na vodećim pozicijama ionako nalaze ljudi koje je on stvarao.
SDSS-ovci ostaju bez funkcija
SDSS-ovci su zabrinuti i zbog toga što će u manjem omjeru sudjelovati u radu saborskih odbora što je kompleksna tematika. Naime, u prošlom sazivu Sabora ta je stranka kao HDZ-ov ključni koalicijski partner sudjelovala u većini te je temeljem toga Pupovac bio predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. On je ujedno bio i član Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, ali i član Odbora za Ustav, Poslovnih i politički sustav. Istodobno je Milošević obnašao dužnost potpredsjednika Odbora za predstavke i pritužbe, a bio je i član u Odboru za zaštitu okoliša i prirode kao i za lokalnu i područnu odnosno regionalnu samoupravu, dok je njihova utjecajna kolegica Dragana Jeckov bila članica četiriju odbora.
Prvotna ideja i prije samih izbora unutar SDSS-a bila je da Šimpraga ostane na poziciji potpredsjednice Vlade, a da je u parlamentu zamjeni Milošević, no taj plan sada pada u vodu. Pitanje kojim se u SDSS-u razbija glava jest i što će biti sa svim njihovim kadrovima koji su raspoređeni po raznim pozicijama pa tako kao primjer ističu Anetu Vladimirov, savjetnicu ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek koja je ujedno i zamjenica predsjednika Srpskog narodnog vijeća Milorada Pupovca koja je imenovana za područje nematerijalne kulturne baštine te poslova vezanih za zaštitu, očuvanje i promociju kulturnog nasljeđa nacionalnih manjina, uključujući kulturu sjećanja i identiteta nacionalnih manjina u RH.
Uz Vladimirov se u kontekstu poljuljanih pozicija spominje i Mile Horvat član predsjedništva SDSS-a koji obnaša dužnost državnog tajnika u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. No, to su uglavnom ljudi koji se za razliku od Pupovca u medijskom prostoru vrlo rijetko spominju. Šef SDSS-a godinama je pak u fokusu javnosti što i ne čudi kada se zna da je njegova stranka bila dio svake vlasti od parlamentarnih izbora 2003.godine kada je na snagu stupio Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina iz 2002.godine, koji je ostvario osam zagarantiranih zastupničkih mjesta predstavnicima nacionalnih manjina od čega su tri uvijek bila rezervirana za srpsku nacionalnu manjinu. Pitanje svih pitanja jest koliko je taj SDSS-ov angažman uistinu pomogao srpskoj manjini u našoj zemlji.
Što je Pupovac uopće napravio za srpsku manjinu?
Istini za volju pod Pupovčevom palicom izgrađeno je mnoštvo različitih institucija, ali s druge strane samo Srpsko nacionalno vijeće kojim rukovodi Pupovac već godinama upozorava na to da mjesta u kojima Srbi žive predstavljaju najnerazvijenije krajeve u našoj zemlji pa se postavlja pitanje koja je njegova uloga u tome. Paradoksalno je da je Pupovčevo SNV lani prihvatilo Deklaraciju o pravima i položaju Srba u Hrvatskoj u kojoj se i progovara o tome da deset najmanje razvijenih općina u našoj zemlji čine one u kojima su Srbi većina. No, gdje je tu Pupovčeva odgovornost jer radi se o općinama u kojima u vlasti apliciraju politički predstavnici SDSS-a koji je u posljednjoj Plenkovićevoj vladi bio ključan koalicijski partner što je razvidno i iz Šimpragine uloge u njoj.
Kome je onda dakle Pupovac pomogao kada on kao predsjednik SNV-a ukazuje na propuste i probleme koje bi on kao političar u vlasti trebao mijenjati i na koje bi morao utjecati? Dojam je da je Pupovac svih tih godina uglavnom pomogao sebi, i svojem političkom profiliranju, a posljednjih godina i Plenkoviću s kojim je u partnerskom odnosu posljednjih osam godina i to kao njegov najlojalniji saveznik. U svim aferama koje su tresle Plenkovićevu vladu Pupovac mu je davao potporu bez postavljanja suvišnih pitanja.
Cijeneći tu Pupovčevu lojalnost ni Plenković nije postavljao previše pitanja o Pupovčevim u najmanju ruku diskutabilnim potezima kao što je to primjerice bilo onda kada se pobunio zbog navodnog zabranjenog posjeta srpskom predsjedniku Aleksandru Vučiću logoru u Jasenovcu, u kojega je htio doći privatno, što mu dakako na državnoj granici nije omogućeno, a o čemu je prethodno obavijestio samo Pupovca koji je bio redovan gost na proslavama nelegalnog dana entiteta Republike Srpske gdje je pohodio skup Milorada Dodika ne osvrćući se previše na to što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine taj dan proglasio neustavnim.
Kada su Pupovca zbog toga kritizirali u njegovu obranu stajao je Plenković koji je tvrdio da je on tamo otišao kao šef SNV-a, a ne kao član parlamentarne većine. Pupovac nakon svega u vlasti neće sudjelovati, ali ne treba se zavaravati, on ostaje uz Plenkovića sve dok i jedan, i drugi od tog odnosa budu imali koristi.
Izvor:dnevno/Foto: Fah
