NATO razmatra preventivne udare kao odgovor na rastuće hibridne prijetnje Rusije

NATO razmatra mogućnost usvajanja proaktivnijeg pristupa prema Rusiji nakon što su se diljem Europe intenzivirali incidenti povezani s hibridnim djelovanjem Moskve, uključujući kibernetičke napade, sabotaže i učestala kršenja zračnog prostora. Prema pisanju Financial Timesa, unutar Saveza se sve ozbiljnije razmatra opcija preventivnih udara na ruske ciljeve, potez koji bi označio značajnu promjenu u dosadašnjoj, uglavnom reaktivnoj strategiji.

Admiral Giuseppe Cavo Dragone, predsjedatelj Vojnog odbora NATO-a, potvrdio je da se na razini Saveza razmatra redefiniranje sigurnosne doktrine dok Europa svjedoči porastu koordiniranih hibridnih aktivnosti koje se pripisuju Rusiji.

„Proučavamo sve… U kibernetičkom prostoru smo nekako reaktivni“, rekao je Dragone. „Razmišljamo o tome da budemo agresivniji ili proaktivniji umjesto reaktivni.”

Prema njegovim riječima, iako bi se najbrže mogle provesti ofenzivne kibernetičke akcije — jer ih brojne članice već imaju razvijene — pitanje odgovora na fizičku sabotažu ili operacije dronovima otvara dodatne složenosti, uključujući pravnu osnovu, odgovornost i koordinaciju. Dragone je naglasio da se, ovisno o okolnostima, i preventivni udar može smatrati legitimnom obrambenom mjerom.

„Biti agresivniji u usporedbi s [agresivnošću] našeg suparnika mogla bi biti opcija. [Pitanja su] pravni okvir, jurisdikcijski okvir, tko će to učiniti?“ objasnio je, prenosi Kyiv Post.

Pojedine istočnoeuropske članice Saveza već dulje vrijeme pozivaju na napuštanje pristupa koji se svodi na odgovaranje tek nakon provokacija. Jedan baltički diplomat upozorio je za FT: „Ako sve što radimo jest da nastavimo biti reaktivni, samo pozivamo Rusiju da nastavi pokušavati, da nam nastavi nanositi štetu.”

Unatoč tome, NATO ističe da određene nove mjere već daju rezultate. Kao primjer navodi operaciju Baltička straža, pokrenutu radi zaštite podvodne energetske i komunikacijske infrastrukture, koja je bila meta ranijih incidenata. „Od početka Baltičkog stražara ništa se nije dogodilo. Dakle, to znači da ovo odvraćanje djeluje”, rekao je Dragone.

I dok se sigurnosna situacija u Europi zaoštrava, pojedine države članice poduzimaju vlastite korake. Francuski predsjednik Emmanuel Macron prošlog je tjedna najavio obnovu dobrovoljne vojne službe, gotovo trideset godina nakon ukidanja obveznog novačenja. Istodobno, francuski načelnik Glavnog stožera, general Fabien Mandon, izazvao je žestoke reakcije upozorenjem da zemlja mora biti spremna “izgubiti svoju djecu”, pritom ocjenjujući da se Rusija “priprema za sukob s našim zemljama do 2030. godine”.

Slično upozorenjima iz Francuske, švedske oružane snage u vladinom su dopisu poručile da očekuju rast ruske vojne prijetnje u idućih pet godina. Stockholm zbog toga razmatra nabavu krstarećih i balističkih raketa dugog dometa — kapaciteta koje do nedavno nije smatrao prioritetom.