NOVI ZAKON O RADU Imamo detalje dobro skrivanog dokumenta: Božićnice i regres dobivat će samo članovi sindikata

Otkazivanje ugovora na neodređeno neće biti olakšano, a ograničit će se mogućnosti za ugovore na određeno

Otkazivanje ugovora o radu na neodređeno neće biti olakšano, a uzastopno se u roku tri godine s radnikom mogu sklopiti najviše tri ugovora o radu na određeno, uz nekoliko iznimki te izuzeće za sezonske radnike, stoji u aktualnom prijedlogu izmjena Zakona o radu koje se očekuju do kraja ove godine.

Također, ne povećava se broj dopuštenih sati prekovremenog rada, ostaju na 180 sati. U dosadašnjim pregovorima je bilo, naime, riječi o tome da se prekovremeni povećaju na maksimalno 220 sati godišnje, uz mogućnost većeg broja ako se tako dogovori kolektivnim ugovorom, jer se smatralo da se time nadomješta dio nedostatka radne snage, kako je to donedavno tumačio i ministar rada Josip Aladrović. Ostalo je, međutim, da zaposlenik može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem kako bi za njega radio do osam sati na tjedan, a za to više ne treba tražiti suglasnost prvog poslodavca. To je pak ministar zamislio kao davanje mogućnosti radnicima da zarade više ako to žele.

Regulirat će se i rad na izdvojenom mjestu i to u dva modela, kao rad od kuće te rad na daljinu, pri čemu je ovo drugo vezano za obavljanje posla putem informatičke tehnologije pa će radnik moći sam određivati mjesto rada koje je, zapravo, promjenjivo. Uređuju se naširoko i digitalne platforme, odnosno uvode se pojmovi "radnik koji radi putem digitalne radne platforme" te "osoba koja radi putem digitalne radne platforme".

Sudski spor

Prvi ima ugovor o radu, odnosno, ako ga nije sklopio, može se u slučaju sudskog spora na temelju navedenih kriterija pozvati na to da je s njime zapravo zasnovan radni odnos. "Osoba" pak ima drukčiji ugovorni odnos, a za nju platforma ili agregator trebaju ugovoriti i osiguranje od nesretnog slučaja te od odgovornosti, ako je riječ o javnom prometu. Prema onome što smo imali prilike vidjeti, predviđa se da bi odredbe o platformskom radu stupile na snagu tek 1. srpnja sljedeće godine.

I sindikati i poslodavci o svemu tome, kao i drugim izmjenama koje je Ministarstvo rada uvrstilo u prijedlog izmjena ZOR-a nakon godinu i pol pregovora, tek trebaju dati službeno mišljenje. Iako se čini da bi sindikati mogli biti zadovoljniji, Krešimir Sever iz NHS-a nije sklon takvoj ocjeni dok sve ne prouče i dok pregovori ne završe, što će vjerojatno biti ovo proljeće.

Ipak, recimo, izborili su se za to da zaštita sindikalnih povjerenika šest mjeseci nakon prestanka funkcije ostane u tom zakonu iako je u prvoj verziji to bilo izbačeno, a čini se da bi mogli izgurati i to da se kolektivnim ugovorima mogu za članove sindikata ugovoriti posebna, dodatna prava (osim prava na plaću i materijalnih prava, kao što su naknade troškova za prijevoz na posao i povratak s posla, dnevnice, dodatak za rad na terenu).

"To bi se moglo odnositi na božićnice, regres, jubilarne nagrade i slično", objašnjava nam Sever. Smatra da u tome nema ništa sporno te napominje da je reguliranje tog prava navedeno i u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, a u HUP-u smatraju da je to problematično. Pregovarač u ime poslodavaca Nenad Seifert kaže da se time diskriminiraju radnici po tome jesu li u sindikatu ili nisu te napominje da je Ustavni sud slična zakonska rješenja ukinuo prijašnjih godina.

Rad na određeno

Ono gdje je Ministarstvo rada, kako se to čini objema stranama, izašlo u susret poslodavcima je uređivanje ugovora o radu sa sezonskim radnicima, gdje se ne ograničava uzastopni broj ugovora, kao ni sa stranim državljanima ili za potrebe dovršetka rada na projektu koji uključuje financiranje iz fondova Europske unije.

Za sezonske poslove može se po tom prijedlogu sklopiti ugovor o radu na neodređeno i na određeno vrijeme, a ako se sklopi ugovor na neodređeno, "tijekom sezonskog prekida u obavljanju posla, prava i obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom mogu mirovati", a radnik se ne odjavljuje iz obveznih osiguranja te mu se plaćaju doprinosi. On, doduše, može tražiti da ga odjave kako bi se mogao zaposliti kod nekog drugog.

Općenito je jedan od važnih ciljeva koji je Vlada više puta proklamirala da se smanji rad na određeno gdje god je to moguće, pogotovo vrlo kratkotrajnih ugovora od nekoliko mjeseci, jer je u tome Hrvatska pri europskom dnu. Do sredine 2026. godine trebala bi taj udjel nesigurnih i nestabilnih ugovora o radu dovesti na 17 posto, kako se obvezala u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti.

Kao početna vrijednost uzet je podatak iz razdoblja od 2017. do 2019. kad je udjel tih ugovora bio na 25 posto, a navodno se u međuvremenu već ponešto smanjio.

Negativan korak

Poslodavci, pomalo razočarano, poručuju kako se nadaju da će nakon ovih izmjena uslijediti pregovori o "pravoj reformi jer ovo nije reforma", kako kaže Seifert. "Fleksibilizacije rada na neodređeno nema, dapače, otišlo se korak unazad", napominje. U HUP-u stoga smatraju negativnim korakom za daljnji gospodarski razvoj Hrvatske dođe li do dugoročne odgode donošenja novog ZOR-a "kakav imaju gospodarski razvijenije države EU".