‘ONAJ TKO U KONKLAVU UĐE KAO PAPA, NIKAD IZ NJE TAKO NE IZAĐE’: Kolinda kao novi Stoltenberg!

Bivšem norveškom premijeru Jensu Stoltenbergu u rujnu je trebao ističe mandat na poziciji glavnog tajnika NATO saveza. U igri za tu poziciju je bilo šest imena, bivša šefica diplomacije EU Federica Mogherini, potpredsjednica belgijske vlade Sophie Wilmès, bivša britanska premijerka Theresa May, bivša estonska predsjednica Kersti Kaljulaid, bivša nizozemska ministrica obrane Jeanine Hennis-Plasschaert i bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

Francuski list Les Echos ne samo da je Kolindu stavio na tu listu, već su je proglasili i favoritom. U četvrtak su se na summitu u Bruxellesu sastali šefovi država i vlada zemalja iz NATO saveza te dogovorili da se Stoltenbergu zbog izvanrednih okolnosti mandat produlji na još godinu dana.

Tako su spekulacije da će na tu poziciju doći Grabar-Kitarović pauzirane, a tu mogućnost komentirao je sadašnji predsjednik Zoran Milanović rekavši: “Ne znamo tko će ga naslijediti, ako želite da to bude netko iz Hrvatske, nemojte o tome previše pričati”.

Nije dobro biti favorit

Politički analitičar Davor Gjenero otkrio nam je koliko bivša predsjednica ima šanse postati nova tajnica NATO-a.

“Kolinda Grabar Kitarović je relevantan kandidat. Nikad nije dobro da vas pred izbore izvuku kao favorita. Onaj tko u konklavu uđe kao Papa, nikad iz konklave ne izađe kao Papa. To nije samo vatikanski princip, to je politički princip. To za nju nije dobro, da je na taj način izvikana kao favorit”, mišljenja je Gjenero.

Zadovoljava sve kriterije

Dodaje kako Kolinda zadovoljava sve kriterije za izbor za tu poziciju te da na njoj ne bi bila loša.

“Ona je radila u NATO savezu, ona je snažno euroatlantski profilirana osoba. Vrlo često lideri NATO saveza dolaze iz malih europskih zemalja koje su pritom čvrste saveznice SAD-a. Taj uvjet ona u potpunosti zadovoljava. Ima relevantnu domaću političku karijeru, dobro je prihvaćena u međunarodnoj areni, ima utjecajne zagovornike, zastupa nekakvu umjerenjačku centralističku politiku, nije ekstreman. Prema tome ona po puno toga zadovoljava kriterije za taj izbor. To naravno ni izbliza ne znači da će biti izabrana, a već to da se prethodnu hrvatsku predsjednicu spominje u kontekstu tog izbora je nešto što je korisno za Republiku Hrvatsku”, zaključuje Gjenero.