Opet su okupirali centar Zagreba i sada je jasno: Božinović nema nikakvu strategiju za migrante

Ovo je samo jedan u nizu slučajeva s kojima se gotovo svakodnevno susreću policajci na terenu, no oni koji su upućeni u ovu tematiku tvrde da Hrvatska nema razrađen sustav te da bi to s vremenom zaista moglo prerasti u sigurnosnu ugrozu. Ne predstavljaju Hrvatskoj, kada je useljeništvo u pitanju, problem samo migranti nego i činjenica da je nedavno izdano oko 100 tisuća dozvola strancima, koji borave ponajviše u Zagrebu i na Jadranu, gdje nadomještaju domaću radnu snagu. Da je u Hrvatskoj sve više stranaca, vidljivo je i na sudovima, gdje se u posljednje vrijeme sve češće susreću sa strancima sklonima činjenju raznih delikata poput krađa ili fizičkog nasilja. Slučaj koji se uspio probiti i na naslovnice domaćih medija odvio se nedavno u samom središtu Zagreba, gdje je nekolicina Nepalaca sudjelovala u masovnoj tučnjavi. Ovih dana izrečena im je presuda iz koje je vidljivo kako osuđeni Nepalci žive na različitim adresama i u samom središtu Zagreba, a do njihova obračuna došlo je zbog tiktokerice Laxkimi Karki koja je također iz Nepala, a koja je na toj društvenoj mreži objavljivala cijeli niz videouradaka o životu u Hrvatskoj. 

Pokušaj silovanja

Zanimljivo je, međutim, što uz imena osuđenih Nepalaca stoji kako su oni hrvatski državljani premda su neki od njih tek nedavno došli u našu zemlju, međutim, u MUP-u ne objašnjavaju na koji način strani radnici, u ovom slučaju Nepalci, tako brzo dobivaju hrvatsko državljanstvo, a nije poznato ni po kojem im je kriteriju ono dodijeljeno. Poznato je zato da se njihova tučnjava odigrala u Draškovićevoj ulici, ali i da je sukob počeo ispred jednog restorana i hostela u kojem žive nepalski državljani koji rade u Zagrebu. Prema pisanju medija, do fizičkog obračuna došlo je zbog optužbe za pokušaj silovanja državljanke Nepala koja je prijavila svojeg sunarodnjaka s kojim je navodno bila u vezi. Kada je skupina Nepalaca čula za te optužbe, napala ga je, a 29-godišnja državljanka Nepala u međuvremenu je podnijela kaznenu prijavu protiv 42-godišnjaka zbog kaznenog djela silovanja u pokušaju.

Oni koji su u ovu tematiku upućeni kažu kako u Hrvatskoj nikada nije živjelo toliko stranih državljana kao danas, njihov broj raste i to neće stati, a stranci već danas čine oko pet posto hrvatskog stanovništva, no bez obzira na to, migracije u hrvatskoj javnosti i na hrvatskoj političkoj sceni još nisu tema, iako bismo se tim pitanjem trebali i morali ozbiljno pozabaviti jer je riječ o strateškom pitanju. Država bi trebala donijeti dokument koji bi se odnosio na upravljanje useljavanjem, a trebalo bi se pozabaviti i integracijom tih ljudi u hrvatsko društvo, jer kako zasad stvari stoje, useljavanje je nešto što je neizbježno i što sa sobom donosi i problematične osobe, ali i otvara potencijalne sukobe s radnicima u Hrvatskoj među kojima već sada vlada stav kako treba zaštititi domaće tržište rada i domaću radnu snagu, čiju cijenu ruše stranci. 

Kada je o problematičnima riječ, u Zagrebu je nedavno zabilježen i slučaj trojice Afganistanaca koji su osumnjičeni da su napali svoje sunarodnjake pokraj napuštene zgrade u Paromlinskoj te da su jednoga od njih, 23-godišnjeg Gula Walia Hotaka, izboli nožem i ubili ga. Trojcu je određen istražni zatvor, a policija je, istražujući slučaj, došla do podataka o tome kako na razini regije postoje grupe Afganistanaca koje se bave krijumčarenjem svojih sunarodnjaka na teritoriju minimalno triju država – Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Italije, te kako su njihovi članovi spremni i na najbrutalnije međusobne obračune kako bi zadržali vodeću ulogu u tom unosnom biznisu krijumčarenja migranata. 

Ubojstvo krijumčara

Iz toga je lako zaključiti da sukob migranata u Paromlinskoj nije slučajnost, već su ubijenog Hotaka pripadnici druge grupacije tražili i tjednima mu prijetili, da bi na koncu svoje prijetnje i realizirali oduzevši mu život zbog toga što je ubijeni sam počeo krijumčariti migrante na teritoriju koji je svojim smatrala druga skupina krijumčara koju je predvodio Wahidullah Khoejm zvani Shams. 

Navodno ni nakon Hotakova ubojstva prijetnje njegovim prijateljima i suradnicima od stvarne suparničke grupe nisu prestale, a policija je izgleda spriječila još crnji scenarij u centru grada, međutim, pitanje je koliko takvih skupina i takvih tipova još ima u našoj zemlji i na ulicama Zagreba. Ovakvi obračuni nisu, izgleda, rezervirani samo za Hrvatsku jer su sličnom scenariju sredinom lipnja svjedočili i u susjednoj Srbiji, gdje je u Makovoj šumi nadomak Subotice došlo do pucnjave kada su se sukobile dvije skupine migranata. U tom sukobu ozlijeđene su dvije osobe, a neugodne scene uznemirile su mještane Subotice jer su na Makovoj sedmici, zelenom pojasu toga grada, satima slušali pucnjavu. Inače je to mjesto gdje se nerijetko nalazi nekoliko neslužbenih krijumčarskih kampova i gdje je i prije dolazilo do obračuna između suprotstavljenih kriminalnih skupina. Jedan od najtežih sukoba odvio se u ljeto prošle godine, kada je nekoliko osoba ozlijeđeno, a jedna je izgubila život. 

Nedavno istraživanje Udruge Borders:none koje je u travnju i svibnju provedeno među migrantima u Zagrebu i Rijeci otkrilo je kako su glavni razlozi zbog kojih ti ljudi napuštaju svoju zemlju nesigurna situacija ili ratni sukobi te nemogućnost nalaženja posla i prehranjivanja obitelji, a kao ostale razloge navodili su strahove od progona te sudjelovanje u vojsci, zbog čega smatraju da su ugroženi u domicilnoj sredini. Sve 54 ispitane osobe zapravo su muškarci u dobi od 16 do 55 godina, a njih 43 državljani su Afganistana, šestero ih je iz Pakistana, a po dvoje iz Sirije i Turske te jedan iz Maroka. 

Prekršena prava

Velika većina ispitanika, odnosno njih 90,7 posto, u trenutku anketiranja u Hrvatskoj je boravilo više od jednog, ali i manje od tjedan dana, a njih 46 u Hrvatsku je stiglo s područja Bosne i Hercegovine, njih troje stiglo nam je sa srpskog područja, a samo jedna osoba iz Crne Gore. Četiri osobe koje su u Hrvatsku ušle iz ostalih država deportirane su, njih troje iz Francuske, a jedna osoba iz Švicarske. Oni koji su u Hrvatsku ušli iz susjednih zemalja u najvećem su broju to učinili pješice, a njih 50 ujedno smatra kako su im prilikom prelaska granice ili nakon ulaska u Hrvatsku prekršena prava pa se najviše žale na policijsko oduzimanje njihovih osobnih stvari, od novca do mobitela i hrane, a spominju i uskraćivanje hrane tijekom boravka u zatvoru i pritvoru, kao i probleme poput “pushbacka“ i nasilja u obliku batina i prisilnog uzimanja otisaka prstiju. 

O prekršenim pravima migranata već se dugo govori, to je tema koja se nerijetko nalazila na naslovnicama što domaćih, što stranih medija, no zato se problemi koje migranti stvaraju teško probijaju na naslovnice, a ova tema očito se teško otvara i u MUP-u, ali i na razini Vlade koja će se uskoro morati pozabaviti pitanjem migranata jer ova tema nadilazi hrvatske granice i nameće cijeli niz pitanja na koja će morati ponuditi odgovore.