OSTOJIĆ DIJELIO DRŽAVLJANSTVA MIMO ZAKONA?

U posljednjih dvadeset godina Hrvatska je dobila 865 novih državljana za koje su njezine institucije ocijenile da je u interesu države da to postanu po privilegiranim uvjetima, odnosno mimo uvjeta koji su inače predviđeni za strance koji žele imati hrvatsko državljanstvo, piše Novi list.

Riječ je o primanju stranaca u hrvatsko državljanstvo zbog njihovih postignuća, a najčešći su razlozi, postignuća na znanstvenom, kulturnom, sportskom, gospodarskom području, kao i njihovo sudjelovanje u obrani Republike Hrvatske.

U mandatu Tihomira Oreškovića i sadašnje Vlade Hrvatska je tako dobila 89 novih državljana, dok je u razdoblju od siječnja 2012. pa do kraja 216. godini na privilegiranoj osnovi državljanstvo steklo 165 stranaca. U 15 godina prije toga podijeljeno je 611 državljanstava.

Da se od 2000. godine po mandatu svake Vlade podijeli dvjestotinjak državljanstva za posebne zasluge nije nikakva novost, kao ni to da su još uvijek nerazjašnjene okolnosti po kojima su se povlaštena državljanstva dijelila tisućama stranaca devedesetih godina, a to pitanje aktualizira se svaki put kad se pokaže da negdje u svijetu policija traži kriminalca iz država bivše Jugoslavije ili istočne Europe koji ima, stečeno po povlaštenim uvjetima, i hrvatsko državljanstvo. Koliko je takvih državljanstva podijeljeno devedesetih, nikada nije službeno objavljeno.

Neovlaštena mišljenja

Krajem svibnja Vlada je na svojim stranicama objavila i odgovor na zastupničko pitanje Ranka Ostojića kojeg je zanimalo koliko je stranaca tako steklo državljanstvo od 1. siječnja 2019. do 20. ožujka 2020. godine.

Zašto je Ostojiću zanimljiv baš taj period, nije poznato, ali zanimljivo je i to da je Vlada u svom odgovoru zapravo optužila Ostojića da sva državljanstva dodijeljena u vrijeme dok je bio ministar unutarnjih poslova nisu bila u skladu sa zakonom.

Iz MUP-a Ostojiću odgovaraju da su u periodu koji njega zanima u državljanstvo primljena 33 stranca, ali i da su 32 odbijena. Dodaju i to da su u svim tim slučajevima rješenja o »primitku u hrvatsko državljanstvo donijeta na temelju obrazloženog mišljenja nadležnog ministarstva sukladno članku 12. stavku 3. Zakona o hrvatskom državljanstvu«.

Ali onda se u Vladinom odgovoru napominje i to da »su pojedini od navedenih predmeta u razdoblju od 2012. do 2016. riješeni pozitivno, odnosno podnositelj zahtjeva je primljen u hrvatsko državljanstvo unatoč činjenici da nije postojalo pozitivno obrazloženo mišljenje nadležnog ministarstva«.

Drugim riječima u svome odgovoru Vlada spočitava Ostojiću da je u vrijeme dok je on bio ministar unutarnjih poslova određeni broj stranaca primljen u hrvatsko državljanstvo i bez pozitivnog mišljenja nadležnog ministarstva.

MUP je Novom listu na upit koliko je bilo takvih slučajeva u četiri godine, u razdoblju od 2012 do 2106. godine, i oni su nam odgovorili da ih je bilo 12.

– Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da su u pojedinim slučajevima mišljenja dala tijela koja za to nisu ovlaštena, primjerice predstavnici vjerskih zajednica, predstavnici nacionalnih manjina ili vijeća nacionalnih manjina, kulturnih društava, načelnici jedinica lokalne samouprave i slično, stoji u odgovoru iz MUP-a.

Na pitanje tko je donio konačnu odluku, odgovaraju da je to činio čelnik tijela, što znači tadašnji ministar unutarnjih poslova.

Nezadovoljan odgovorima

Oni podsjećaju da je za primitak u hrvatsko državljanstvo po navedenoj pravnoj osnovi od samog početka primjene zakona, odnosno od 1991. godine, bilo potrebno mišljenje nadležnog ministarstva o postojanju interesa Republike Hrvatske da stranac stekne hrvatsko državljanstvo.

Dodaju i da su, kako bi se izbjegle situacije kao u spomenutih 12 slučajeva, od 1. siječnja ove godine dodatno pojačali odredbu zakona koja sada kaže da »mišljenje o postojanju interesa za primitak stranca u hrvatsko državljanstvo mora biti obrazloženo i da osim nadležnog ministarstva, mišljenje može dati i nadležni središnji državni ured«.

Međutim, Narodne novine koje objavljuju sve zakone i njihove izmjene otkrivaju da je odredba o mišljenju ministarstva u zakon ugrađena tek 1992. godine, godinu dana nakon donošenja zakona. Tada je u članak koji regulira dobivanje državljanstva po povlaštenim uvjetima dodan stavak koji kaže da »nadležno ministarstvo daje mišljenje o postojanju interesa za primitak u hrvatsko državljanstvo«, ali nigdje ne stoji da je ono obvezujuće, niti da se bez njega državljanstvo ne može odobriti po povlaštenim uvjetima.

Takva je odredba bila u zakonu sljedećih 28 godina, da bi od 1. siječnja postala nešto određenija, pa sada zakon propisuje da »na zahtjev Ministarstva unutarnjih poslova, nadležno ministarstvo, odnosno središnji državni ured daje obrazloženo mišljenje iz kojeg nedvojbeno proizlazi postojanje interesa Republike Hrvatske za primitak u hrvatsko državljanstvo«.

Ostojić jučer nije želio komentirati ove optužbe iz Vladinog odgovora, samo je poručio da nije zadovoljan odgovorima, da je tražio dopunu, pa kad je dobije, da će sve komentirati.