Ovako izgleda kada zastrašujuće američko oružje krene u akciju, Putin je s razlogom u panici: ‘Ovo je masakr!‘
Administracija američkog predsjednika Joea Bidena ukinula je ograničenja koja su dosad sprječavala Ukrajinu u korištenju američkog oružja za napade duboko u ruski teritorij, što predstavlja značajnu promjenu američke politike u ukrajinsko-ruskom sukobu.
Ukrajina planira izvesti svoje prve dalekometne napade u nadolazećim danima, rekli su izvori, ne otkrivajući detalje iz sigurnosnih razloga. Prvi duboki udari vjerojatno će biti izvedeni pomoću raketa ATACMS, koje imaju domet i do 300 kilometara, prema izvorima.
A vojni analitičari su prije nekoliko mjeseci podijelili snimke snimljene dronom na kojima se vidi kako u praksi izgleda kada se američkim taktičkim raketnim sustavima dugog dometa (ATACMS) gađaju ruske trupe. Isječak je na X-u podijelio volonter s GeoConfirmed, OSINT računom koji geolocira vizualni sadržaj iz rusko-ukrajinskog rata.
"Ukrajinski napad ATACMS-a, s četiri ATACMS-a, uključujući jedan neispravan, pogodio je rusko područje za obuku u Možnjakivki, Luhanska Oblast. Na temelju snimke gubici će biti značajni. 80 km iza crte bojišnice", rekao je, dijeleći fotografije koje pokazuju učinak prvog udara.
Pretpostavlja se da je u tom napadu ubijeno više od 100 ruskih vojnika.
Videozapis je tada podijelio i ruski vojni analitičar Ian Matveev, koji je procijenio da se potencijalni gubici kreću u desecima.
"Ruski časnici opet su izveli vojnike na obuku, da stoje u gomili pored kamiona. Ali su zaboravili da osim klastera HIMARS, ukrajinske oružane snage sada imaju i klaster ATACMS, koji lete još dalje", napisao je Matveev i komentirao da se dogodio masakr ruskih vojnika.
Prvo su stizali u tajnosti
Sjedinjene Države su u travnju počele tajno opskrbljivati Ukrajinu projektilima dugog dometa ATACMS. Podsjetimo, već je 17. travnja tim raketama gađana vojna baza Džankoj na anektiranom Krimu, koji je oko 165 km udaljen od ukrajinske linije bojišnice.
Projektili su, navodi pak BBC, bili uključeni u paket vojne pomoći Ukrajini vrijedan 300 milijuna dolara koji je odobren 12. ožujka, prema izvoru Reutersa koji je želio ostati anoniman. Nije precizirao koliko je točno projektila poslano. I, konačno, 24. travnja State Department potvrdio je isporuku projektila dugog dometa Ukrajini.
"SAD je poslao u Ukrajini rakete dugog dometa ATACMS koje će koristiti samo na ukrajinskom teritoriju, odnosno neće se njima smjeti gađati ruski teritorij", priopćio je tada State Department. Doduše, tu su Amerikanci mislili na međunarodno priznate granice Ukrajine, a ne na ono što Rusija smatra svojim teritorijem, poput Krima i Donbasa, koje je proglasila svojim područjem.
Putinove prijetnje
Rusija je ranije upozorila da će korak prema popuštanju ograničenja ukrajinske upotrebe američkog oružja smatrati velikom eskalacijom.
Putin je prije nešto manje od mjesec dana rekao da Moskva smišlja različite načine odgovora ako Sjedinjene Države i njezine saveznice u NATO-u dozvole Ukrajini da upotrijebi zapadno oružje dugog dometa za udare duboko u Rusiju.
"(Rusko ministarstvo obrane) razmišlja o tome kako odgovoriti na moguće udare dugog dometa na ruski teritorij, ponudit će niz odgovora", rekao je Putin novinaru državne televizije Pavelu Zarubinu.
Na pitanje Putinu jesu li zemlje NATO-a čule njegove prethodne izjave da bi takav potez države, koje opskrbljuju Kijev raketama dugog dometa, izravno uvukao u rat.
"Nisu mi ništa rekli o tome, ali se nadam da su čuli", rekao je Putin.
Putin je rekao da je malo rano govoriti o tome kako točno, kada i gdje će Rusija odgovoriti, ali da će Moskva, ako budu odobreni udari dugog dometa, morati odgovoriti primjereno.
Što je ATACMS?
ATACMS je dalekometni, visokoprecizno vođeni balistički raketni sistem, dometa od 300 kilometara, koji se može lansirati s mobilnih platformi kao što su lanseri raketa HIMARS.
Ove rakete su dizajnirane za napade na strateške ciljeve kao što su aerodromi, položaji raketa zemlja-zrak, artiljerijske snage, područja opskrbe, komandne grupe ili komunikacijske točke.
Što se tiče raketa, dosežu visinu leta između 50 i 65 kilometara.
Ova visina omogućava raketama da izbjegnu većinu obrambenih sistema zemlja-zrak, zadržavajući pritom preciznost neophodnu za izvođenje napada.
Brzina rakete dostiže 3.700 kilometara na sat, dok je njena dužina četiri metra. Težina bojeve glave procjenjuje se na 160 do 560 kilograma.
Usmjeravanje rakete se vrši putem navigacije i uz pomoć GPS sistema.
Raketa koristi čvrsto gorivo, što je čini pogodnom u različitim okruženjima, dok se oslanja na bojevu glavu koja generira eksploziju čiji je intenzitet ekvivalentan eksplozivnoj sili od 228 kilograma TNT-a.
Kopnene snage Sjedinjenih Američkih Država posjeduju ovu raketu od 1990. godine, a sistem je lansirao 450 raketa tijekom invazije na Irak 2003. godine, dok je 560 raketa lansirano u nekoliko ratova tijekom 2015. godine.
U SAD-u je dostupan ograničen broj ATACMS-a, jer je Lockheed Martin, kompanija koja ga je razvila, proizvela samo oko 4.000 ATACMS-a od početka proizvodnje, piše Al Jazeera.
