PANIKA U HDZ-u, ZNAJU DA JE DVA KORAKA ISPRED! Svi strepe od Milanovićevog prepredenog plana: Ovo bi mogao biti ‘šah mat’
Da ankete koje se bave rejtingom političkih stranaka i političara u našoj zemlji mogu biti varljive, hrvatska javnost uvjerila se u nizu izbornih ciklusa u proteklih nekoliko godina. No unatoč tomu, rezultati anketa iz mjeseca u mjesec objavljuju se u nekoliko televizijskih emisija i u nizu medija, a svima njima jedno je zajedničko – unatoč svim aferama i svim krizama u kojima se zemlja nalazi, HDZ je najstabilnija politička opcija u državi.
Ne treba se na brojke koje se iz mjeseca u mjesec izbacuju u cijelosti oslanjati, ali su one u svakom slučaju svojevrsni pokazatelj trenda među biračima, koji na koncu ipak pokazuju najveću sklonost stranci na čijem je čelu premijer Andrej Plenković jer on građanima nudi kakvu-takvu stabilnost koja se u oporbenim redovima ne nazire jer se oporba pogubila u potrazi za pravim vođom koji bi mogao ugroziti Plenkovićevu poziciju.
Dok oporba traga za nekim iz svojih redova tko bi mogao ugroziti aktualnog premijera, predsjednik Zoran Milanović odavno se transformirao u jedinu stvarnu oporbu vladajućoj stranci, u kojoj su se polako počeli pripremati i za iduće parlamentarne izbore, koji bi se trebali održati već početkom iduće godine, što znači da bismo već ovog ljeta mogli svjedočiti još ozbiljnijoj predizbornoj kampanji na koju se Plenković već neko vrijeme priprema. Posljednje istraživanje CroElectro za ožujak otkrilo je kako bi HDZ, da je cijela Hrvatska jedna izborna jedinica, osvojio najviše mandata, ali ono zbog čega bi Plenković nakon ovih rezultata ipak trebao biti na oprezu jest to što bi SDP i Možemo u ovom scenariju osvojili jednak broj mandata.
Nužne koalicije
Jasno je svima onima koji prate političke rejtinge stranaka da SDP već neko vrijeme samostalno ne može ugroziti Plenkovića i njegovu stranku, baš se zato Peđa Grbin ne odriče Zorana Milanovića koji bi SDP-ovce trebao odvesti u zagrljaj platformi Možemo, s kojom SDP-ovci ionako već koaliraju na lokalnoj razini, odnosno u Zagrebu. Trenutno je Grbinu jedan od najvećih prioriteta što hitnije postizanje dogovora s Tomislavom Tomaševićem i njegovom družinom, a zbog toga je spreman na sve, pa u SDP-u ne odbacuju mogućnost da Grbin nakon svega kroz što njegova stranka prolazi na koncu ipak popusti i prepusti kandidaturu za premijerku svojoj saborskoj kolegici Sandri Benčić, najglasnijoj članici platforme Možemo, koja navodno i jest u korektnim odnosima s Milanovićem.
Podaci već spomenutog istraživanja kažu kako bi HDZ u ožujku biralo 23,56 posto ispitanika, ali ne treba zaboraviti ni na to da vladajućoj stranci i u nadolazećem periodu prijete ozbiljne afere ne samo zbog najava europskih tužitelja o novim uhićenjima nego i zbog toga što se i ove postojeće afere moraju raščistiti do kraja. Rejting SDP-a prema ovom istraživanju za ožujak iznosi 14,83 posto, a Možemo je na 9,77 posto potpore. Most je pak opcija koja bi mogla ozbiljno ugroziti treću poziciju platforme Možemo jer oni uživaju potporu od 9,20 posto. Kao najstabilnija stranka desnice, ali i kao peta opcija u državi nametnuo se Domovinski pokret s rejtingom od 7,70 posto koji je uz to u rastu, a ako bračni par Raspudić nastavi ljevici nutkati veliku koaliciju, nije nemoguće da se dio Mostova desnog biračkog tijela prelije upravo na tu stranku kojom rukovodi vukovarski gradonačelnik Ivan Penava.
Nisu vrijedni spomena
Ostale stranke uglavnom nisu vrijedne spomena jer ne prelaze izborni prag, a baš to mogao bi biti razlog za brigu premijeru Plenkoviću jer bez obzira na to što se u HDZ-u nadaju da će im novi koalicijski partner stići s formiranjem Jelićeva takozvanog Mosta 2, to je nešto na što se trenutno ipak ne mogu previše osloniti. Iz analize koju su proveli u Hrvatskom glasniku proizlazi da na koncu, sudeći po spomenutim rezultatima, nitko neće moći formirati saborsku većinu.
Plenković je odavno dao do znanja da mu ne pada na pamet ulaziti u novu koaliciju s Mostom, a ako Možemo i SDP do izbora uspiju postići dogovor i na izborima zajednički nastupiti, teško je predvidjeti hoće li Možemo srljati u samoubojstvo, odnosno u koaliciju s HDZ-om, na koju su prije nekoliko godina pristali HNS-ovci koji su nakon toga nestali s političke scene. Sužen je, dakle, Plenkovićev prostor za manevar, a sve upućuje na to da bi u ovim izbornim peripetijama jezičac na vagi mogao biti Most, međutim, ni SDP ni HDZ na Most se ne mogu potpuno osloniti, što je uostalom ekipa Bože Petrova dokazala tijekom svojeg političkog postojanja u kojem su nerijetko ispadali kalkulanti koji su se dijelom i osipali baš zbog tih svojih kalkulacija.
Vrijedi u ovoj priči spomenuti i posljednje parlamentarne izbore na koje je izašlo 1.666.907 birača, uz napomenu da je na izborima koji su održani 2016. godine na birališta izašlo 1.903.230 birača. Pojednostavljeno rečeno, na posljednje parlamentarne izbore koji su se održali 2020. izašlo je 14,18 posto birača manje, što se, doduše, može pripisati i pandemiji koronavirusa. Pitanje svih pitanja jest čiji su birači na posljednjim izborima ostali kod kuće, a oni koji godinama prate izborne brojke potvrđuju kako HDZ-u najviše odgovara mala izlaznost jer vladajuća stranka ima najdiscipliranije biračko tijelo, ali i praktički zadan broj birača.
Razlika u postotku
To se može potvrditi i rezultatima dvaju posljednjih izbora – HDZ je, naime, na parlamentarnim izborima održanima 2016. dobio 695.804 glasova uz napomenu da je izlaznost na tim izborima bila 54,62 posto, čime su ujedno osvojili između 58 i 60 mandata, na izborima koji su održani prije tri godine Plenkovićeva stranka osvojila je između 63 i 66 mandata, odnosno 621.804 glasa uz izlaznost od 46,90 posto. Kod ovih su brojki primjetne dvije zanimljivosti, ponajprije se može razaznati razlika u broju birača od 14,18 posto, a potom i razlika u postotku izlaznosti od 7,7 posto, što se primarno odnosi na broj registriranih birača, koji bi na idućim parlamentarnim izborima trebao biti još manji, iz čega proizlazi da bi i izlaznost trebala biti veća.
Ako se uzme u obzir izlaznost i broj birača koji su sudjelovali na izborima održanima 2016., a znajući i za to da HDZ praktički ima zadano biračko tijelo, te uvažavajući anketu CroElektro, ali i definirajući vrijednost mandata u broju glasova po postojećem izbornom zakonu, može se zaključiti kako je HDZ-u za mandat u 2016. godini bilo potrebno 11.997 glasova, dok im je na posljednjim izborima trebalo samo 9857 glasova. Vidljiva razlika od 21,70 posto više potrebnih glasova iz 2016. pokazuje da su na posljednje izbore mahom izašli upravo HDZ-ovi glasači, a u odnosu na 7,7 posto manju izlaznost, HDZ-ovih birača je samo 1,67 posto manje u odnosu na 2016. S obzirom na to da će se na idućim parlamentarnim izborima po svemu sudeći birači vraćati, očekuje se da bi se i izlaznost mogla vratiti na onu iz 2016., iz čega se može zaključiti da će Plenkovićeva stranka svoj broj glasača povećati za samo 1,67 posto, pa bi se shodno tome ukupan broj trebao kretati oko 632.375 glasova.
Ogorčena borba
Ako SDP uz Možemo suradnju uspije realizirati i s nekoliko stranaka koje su na izborima 2020. činile koaliciju, što nije nerealno, oni bi na nadolazećim izborima mogli doći do zbroja od 597.494 glasova, uvećano za razliku od 6,06 posto manje izlaznosti, što dovodi do 633.l34 glasa. Ako se ovaj broj usporedi s onim koliko bi na idućim izborima eventualno mogao osvojiti HDZ, jasno je da bi rezultat parlamentarnih izbora mogao biti mnogo neizvjesniji nego što se to sada čini iz anketa koje se objavljuju po takozvanim srednjostrujaškim medijima. Kada je riječ o strankama desnice, one bi u slučaju zajedničkog izlaska na izbore mogle računati na oko 300.000 glasova, ali je upitno u kojoj je mjeri to realno očekivati s obzirom na to da Most nije sklon suradnji s Domovinskim pokretom i ostatkom desnih opcija u zemlji.
Kada se sve zbroji i oduzme i kada se sve ove brojke pretvore u mandate, ispada da bi HDZ i koalicija SDP-a i Možemo dijelili oko 110 mandata, dok bi ostalima pripalo 30 mandata. Budući da u HDZ-u već sada odbacuju suradnju s Mostom i Domovinskim pokretom, čije vodstvo također ne uspijeva pronaći zajednički jezik, a teško je očekivati da će se prikloniti SDP-u i Možemo, postoji mogućnost da se ne mogne formirati saborska većina za koju je, kao što je poznato, potrebno najmanje 76 ruku.
Ako do toga scenarija dođe, Milanoviću se doista smiješi prilika da formira vlastitu takozvanu tehničku vladu, možda na samo pola godine do ponavljanja izbora, no u svakom slučaju on bi, poznajući njegov karakter, tu situaciju znao okrenuti u svoju korist. Dakako, sve je to jedan od mogućih scenarija, koji se u konačnici ne mora dogoditi, no dogodio se ili ne, jedno je sigurno – Plenković će kampanji koja mu predstoji morati pristupiti mnogo ozbiljnije nego što je to bilo u kampanji koja se odvijala u vrijeme pandemije, kada se narod bavio borbom za vlastito zdravlje strahujući od onoga što budućnost donosi.
Izvor:dnevno.hr/Foto:fah
