Pelješki most kasnit će pet mjeseci, ali preko njega ćemo sigurno dogodine!
Radovi na pelješkom mostu napreduju prema planu unatoč krizi prouzročenoj pandemijom, što se ne može reći i za pristupne ceste koje su sastavni dio toga iznimno važnog infrastrukturnog projekta.
Ceste su u startu kasnile za samim mostom pa se investitor našao pred zahtjevnim zadatkom: kako osposobiti most za promet ne čekajući dovršetak radova na stonskoj obilaznici, gdje je grčki "Avax" poprilično zapeo, donosi Sloboda Dalmacija.
Ipak, ako ne bude nepredviđenih kašnjenja s obzirom na pandemiju, pelješkim mostom bismo se mogli voziti do kraja iduće godine, dakle, bez obzira na pandemiju, radovi na mostu kasnili bi tek nekoliko mjeseci. Kako bi se to ostvarilo na terenu, u tijeku je izmjena projektne dokumentacije prema kojoj će se graditi čvor Brijesta, čime će se most moći pustiti u promet odmah nakon izgradnje, privremeno spojen na lokalnu prometnicu. Potvrdio je to i direktor Hrvatskih cesta Josip Škorić, naglašavajući da pelješki most uskoro ulazi u posljednju godinu izgradnje.
– Utjecaj korona-krize na gradilištu mosta pokušavamo svesti na najmanju moguću mjeru. Projekt cestovnog povezivanja južne Dalmacije je strateški projekt Vlade RH i on se mora realizirati.
Prva faza radova je sam most Pelješac, koju izvodi CRBC, druga faza je pristupna cesta (dionica Duboka – Sparagovići/Zaradeže), koju gradi tvrtka "Strabag" s rokom završetka u rujnu 2022. Treću i četvrtu fazu radova (dionicu stonske obilaznice i poddionice Sparagovići/Zaradeže – Prapratno i Prapratno) izvodi tvrtka "Avax" s podizvođačem za most Ston, tvrtkom "Brodosplit".
– Izazov koji je postavljen pred izvođača je skraćivanje roka na lipanj 2022. godine – kazao je Škorić, najavivši gradnju čvora Brijesta, koji nije bio predviđen u dosadašnjoj projektnoj dokumentaciji.
– Radi se izmjena dokumentacije kako bi se omogućila gradnja čvora Brijesta neposredno nakon dovršetka samoga mosta. Tako će biti moguće obaviti tehnički pregled i pustiti u promet most sa spojem na postojeću pelješku cestu prije dovršetka pristupnih cesta. No, to će biti jedno privremeno rješenje – zaključio je Škorić.
Stupovi pelješkog mosta posljednjih mjeseci izmijenili su vizuru Neretvanskoga kanala. Na nekima se već postavlja čelična konstrukcija budućega kolnika ukupne dužine 2,4 kilometra, koji će spojiti Komarnu s neretvanske i Brijestu s pelješke strane. Dovršeno je jedanaest stupova, a uskoro će i dvanaesti. Svi su temeljeni na zabijenim pilonima u čvrstim stijenama u podmorju. Ukupna masa čelika koja će se ugraditi u rasponski sklop mosta iznosi više od 33 tisuće tona.
Trenutačno se na gradilištu mosta nalazi više od 690 radnika, a u tvorničkim pogonima u Kini nastavljena je proizvodnja segmenata čelične konstrukcije, koji su u dva kontingenta stigli na gradilište.
U studenome se očekuje dolazak i treće pošiljke čeličnih blokova koji će se ugraditi u rasponsku konstrukciju mosta, pa bi tako prvi putnici iz Komarne prema Brijesti i obrnuto mogli novim pelješkim mostom prijeći dogodine, ako ne bude kakvih većih problema u gradnji. Dakle, čim Kinezi izgrade most, njime će se moći voziti i prelaziti s jedne na drugu stranu, bez obzira na kašnjenje radova na pristupnim cestama.
Izgradnjom mosta, na Pelješcu i u dolini Neretve mijenja se puno toga, poglavito u turističkom smislu, jer primarna turistička djelatnost dobiva novi zamah, s obzirom da atraktivne pelješke plaže već dogodine postaju bliže domaćim i inozemnim gostima.
Nadaju se tome i pelješki ugostitelji, koji očekuju turistički procvat poglavito središnjeg i istočnog dijela poluotoka, koji je rjeđe naseljen i turistički znatno manje razvijen od zapadnog dijela. Premda je ovogodišnja turistička sezona s obzirom na korona-krizu bila loša, pelješki turistički djelatnici se nadaju da će se izgradnjom mosta i pristupnih cesta revitalizirati pelješki turizam, piše Slobodna Dalmacija.
