Plenković o migracijskoj krizi: Razmatramo sve opcije

Hrvatska razmatra sve scenarije pa i angažiranje Hrvatske vojske u čuvanju svoje granice, no za sada je to na razini planova i rezervnih varijanti, rekao je u srijedu premijer Andrej Plenković nakon sastanka s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom u Zagrebu.

Prvi čovjek NATO-a Jens Stoltenberg stigao je u Zagreb u povodu neformalnog sastanka ministara obrane i vanjskih poslova EU-a vezanog uz aktualne sigurnosne izazove, a posebice o situaciji koja se tiče potencijalne migracijske krize.

“U ovom trenutku razmatramo sve scenarije. Bitno je da budemo pripravni za eventualno intenziviranje”, rekao je Plenković.

Sve će ovisiti o tome hoće li grčka i bugarska granica ostati “nepropusna”, jer ako grčka i bugarska granica bude nepropusne, onda “velikih prijetnji nema”, smatra Plenković .

Policija je ta koja čuva granicu te će vlada biti odgovorna i vidjeti na koji način, bude li potrebno, eventualno pripadnici HV-a mogu pomoći u tom procesu, kazao je premijer.

Za sada je sve to, kao što je jučer (u utorak) kazao ministar obrane, “u fazi planova i rezervnih varijanti”, rekao je premijer.

Plenković je podsjetio da je jučer s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i predsjednikom Europskog parlamenta Davidom Sassolijem posjetio istok Grčke i neposredno se uvjerio u to kakva je situacija na terenu.

Plenković: ne instrumentalizirati migrante

Na razini Europske unije, ali i brojnih članica EU-a i NATO-a, postoji jasan i čvrst stav da treba sprečavati nezakonite migracije i ne instrumentalizirati migrante  u Turskoj, kazao je Plenković.

“Složili smo se u cijelosti na razini Europske unije, ali i brojnih članica EU-a i NATO-a, da postoji jasan i čvrst stav da treba sprečavati nezakonite migracije i ne instrumentalizirati ljude koji su ionako u teškom položaju  kao izbjeglice ili migranti koji se u ovom trenutku nalaze na teritoriju Turske te ih dovoditi u situaciju  da misle da su granice otvorene, a nisu, i na taj način izazivati dodatne humanitarne poteškoće i krize”, rekao je Plenković.

Plenković smatra da je bitno vratiti se na izjavu EU-a i Turske iz 2016. te istaknuo da nitko ne želi ponavljanje situacije od prije četiri, pet godina.

“Za Hrvatsku je bitno da se spriječi takva situacija jer smo i mi jedna od zemalja na istočnomediteranskoj i zapadnobalkanskoj ruti te ćemo u suradnji s drugim članicama, EU-om i NATO-om i nastojati da se spriječi novi migracijski val”, istaknuo je premijer.

Stoltenberg: Grčka nosi težak teret

Glavni tajnik NATO-a osvrnuo se na krizu u Siriji i njezin utjecaj na NATO i zemlje EU-a. Situaciju u toj zemlji opisao je kao “uvelike složenu, izazovnu i nestalnu” te osudio “neselektivno bombardiranje” snaga sirijskog predsjednika Bašara al-Asada i Rusije.

“Oni su pogoršali užasne patnje civila te se također povećao broj izbjeglica prema Turskoj u kojoj se sada nalazi gotovo četiri milijuna izbjeglica”, rekao je Stoltenberg, potvrdivši da Grčka također osjeća posljedice takvog razvoja događaja.

“Grčka nosi teški teret na svojim leđima”, rekao je Stoltenberg i  dodao da su migracije zajednički problem te traže i zajednička rješenja.

Smatra da je raspoređivanje brodovlja NATO-a u Egejskom moru i dalje vrlo važno, ali da se međunarodna zajednica mora pozabaviti glavnim uzrokom krize.

“Agresivno” djelovanje Rusije 

“Mora se pronaći političko rješenje za krizu u Siriji kako bi Asadov režim i Rusija obustavili ofenzivu, kako bi se poštovalo međunarodno pravo i dala potpora naporima UN-a u potrazi za miroljubivim rješenjem”, ocijenio je Stoltenberg.

Upozorio je na sve “agresivnije” djelovanje Rusije, posebice podsjetivši na pripajanje dijelova teritorija Gruzije  i Ukrajine.

“Rusija je posegnula za vojnom silom prema svojim susjedima, kako u Gruziji tako i Ukrajini. To je prvi puta od Drugog svjetskog rata da je jedna zemlja otela dijelove teritorija druge zemlje primjenom sile”, rekao je Stoltenberg.

Upitan za komentar tvrdnje da Turska koristi migrante u geopolitičke svrhe, Stoltenberg se ogradio izjavama u kojima je osudio sirijsko-rusku ofenzivu u sirijskoj pokrajini Idlib i pozvao dvije zemlje da je smjesta obustave. Pritom je nanizao optužbe za kršenje međunarodnog prava.

U svom obraćanju novinarima pohvalio je napore koje Hrvatska ulaže u povećanje izdvajanja za obranu na 2 posto BDP-a te se posebice pohvalno očitovao o ulozi pripadnika HV-sa u misijama u Poljskoj, Litvi, Afganistanu, Iraku i Kosovu. (Hina)