Početak Bitke za Kupres – prvi veliki oružani sukob u BiH

Dana 3. travnja 1992. godine započela je Bitka za Kupres, koja je trajala tjedan dana i označila prvi ozbiljan oružani sukob između hrvatskih i srpskih snaga u Bosni i Hercegovini. Bila je to bitka koja je nagovijestila krvavi rat što će uslijediti, a Kupreška visoravan postala je poprište žestokih borbi i simbol otpora.

Za srpske snage, Kupres je imao izniman strateški značaj. Teritorij koji se proteže od Kupresa do Livna bio je ključan za realizaciju plana tzv. "Velike Srbije", odnosno okupacije Bosne i Hercegovine i dijela Hrvatske. Upravo zato, i za hrvatsku stranu obrana tog prostora bila je od presudne važnosti.

Još u rujnu 1991. godine Hrvati su započeli s pripremama za obranu Kupresa. U listopadu je formiran izdvojeni Operativni štab Teritorijalne obrane, koji će kasnije igrati važnu ulogu u organizaciji obrane do početka otvorenog sukoba.

Nakon referenduma o neovisnosti Bosne i Hercegovine u ožujku 1992., kada je RBiH proglasila samostalnost, etničke tenzije dodatno su eskalirale. U drugoj polovici ožujka s Kupresa se počelo iseljavati srpsko stanovništvo, a potom i Hrvati, koji su žene i djecu slali u sigurnija područja poput Zagreba, Trogira i Baškog Polja.

Srpske postrojbe, potpomognute JNA, počinju se gomilati u okolnim regijama s uporištem u Šipovu. Krajem ožujka zauzimaju položaje oko Ravnog, Blagaja i Donjeg Malovana, gdje postavljaju kontrolne točke i započinju s represijom nad lokalnim stanovništvom.

Oružani sukob izbio je 3. travnja 1992. u 6:30 sati, kada su srpske snage iz Donjeg Malovana otvorile paljbu na hrvatske položaje na liniji Rajkovača–Batoglav. Sukobi su eskalirali u intenzivne borbe koje su potrajale tjedan dana.

Presudan trenutak dogodio se 10. travnja, kada su srpske snage izvele iznenadni napad na liniji Kupres–Malovan. Hrvatske postrojbe, iscrpljene, tehnički inferiorne i bez adekvatnog zapovjedništva, nisu uspjele zadržati položaje te su bile prisiljene na povlačenje prema Šujici i Livnu.

Borbe su obilježene nesrazmjerom snaga: s jedne strane stajali su mahom pričuvnici bez borbenog iskustva, dok su srpskim postrojbama 5. travnja stigla pojačanja iz zapadne Slavonije, što je preokrenulo tijek bitke u njihovu korist.

Bitka za Kupres završila je gubitkom Kupreške visoravni. Hrvatska strana platila je visoku cijenu: poginulo je oko 160 branitelja, među njima 29 pripadnika legendarne Kupreške bojne, te 19 civila. Srpska strana izgubila je 85 vojnika, dok su 154 pripadnika njihove strane zarobljena.

No, srpska "pobjeda" na Kupresu otkrila je i pravo lice njihove vojne doktrine: etničko čišćenje, masovna razaranja civilnih i vjerskih objekata, te brutalnost prema zarobljenicima i civilima.

Bitka za Kupres, iako završena povlačenjem hrvatskih snaga, ostaje prva velika borba u obrani BiH i Hrvatske te važan simbol žrtve i otpora. Kupres će ponovno postati hrvatski tek u oslobodilačkoj operaciji “Cincar” 1994. godine, kada je napokon vraćen u hrvatske ruke.