Počinje ljetno računanje vremena: Spavamo kraće, ali dobivamo dulje dane

Svake godine, posljednje nedjelje u ožujku, prelazi se na ljetno računanje vremena, čime završava razdoblje zimskog računanja koje je započelo posljednje nedjelje u listopadu. U noći sa subote na nedjelju, konkretno s 28. na 29. ožujka 2026., sat se pomiče unaprijed, pa ćemo spavati jedan sat kraće. Ipak, dolazak proljeća donosi dulje dane i više topline, što ujedno smanjuje potrebu za grijanjem i može rezultirati uštedama energije.

Ljetno računanje vremena

U 2 sata ujutro kazaljke se pomiču jedan sat unaprijed, na 3 sata. To znači da će noć biti kraća, ali već od nedjelje slijedi dulje dnevno svjetlo u poslijepodnevnim i večernjim satima.

Iako se već godinama vode rasprave o prednostima zimskog računanja vremena, prevladava mišljenje da su koristi ipak izraženije tijekom ljetnog razdoblja.

Koje su prednosti?

Ljetno računanje vremena donosi dulje trajanje dnevnog svjetla u večernjim satima, što potiče boravak na otvorenom i različite rekreativne aktivnosti. Takav raspored omogućuje učinkovitije korištenje prirodne svjetlosti nakon radnog vremena, što pridonosi aktivnijem načinu života.

Prema pojedinim istraživanjima, dulji dani mogu imati i širi društveni učinak. Zabilježeno je smanjenje broja prometnih nesreća, dok neka istraživanja upućuju i na pad kriminala u večernjim satima, i to do 27 posto. Produljenje razdoblja povoljnih vremenskih uvjeta u proljeće i jesen pozitivno utječe i na turističke aktivnosti.

Više prirodnog svjetla ima i gospodarski učinak. Tijekom ljetnog računanja vremena bilježi se veća potrošnja te veća posjećenost trgovina i ugostiteljskih objekata nakon radnog vremena. Također, povećava se sudjelovanje u sportskim i rekreativnim aktivnostima na otvorenom.

Koji su nedostaci?

Pravila o ljetnom računanju vremena unutar Europske unije usklađena su još 1996. godine. Unatoč tome, tijekom godina sve je više kritika koje dovode u pitanje opravdanost pomicanja sata.

Kritičari se pozivaju na istraživanja koja ukazuju na moguće negativne posljedice po gospodarstvo i zdravlje. Profesorica neurologije i pedijatrije na sveučilištu Vanderbilt, Beth Ann Malow, u studiji objavljenoj 2020. godine navodi kako pomicanje sata unaprijed u ožujku može imati ozbiljne zdravstvene posljedice. Rezultati njezinog petogodišnjeg istraživanja upućuju na povećan broj srčanih udara, kao i na manjak sna kod tinejdžera. Istaknula je i kako jesensko pomicanje sata nije povezano s takvim učincima.

Zašto se sat još uvijek pomiče?

Unatoč višegodišnjim raspravama na razini Europske unije o ukidanju sezonskog pomicanja sata, konačna odluka još uvijek nije ujednačeno provedena u svim državama članicama.

Izvorni razlog uvođenja ljetnog računanja vremena bila je ušteda energije. Danas se, međutim, naglasak sve više stavlja na prednosti duljeg dnevnog svjetla, osobito u kontekstu turizma, rekreacije i mentalnog zdravlja.

Europska unija je još 2018. godine predložila ukidanje pomicanja sata, no do danas nije postignut zajednički dogovor među državama članicama.