Pogoduje li Ministarstvo poljoprivede vlasniku mega vjetroelektrane Milenku Bašiću?

Nakon što su Grad Knin i Općina Ervenik ustanovili da komunalnu naknadu i doprinos za VE Krš-Pađene ne mogu naplatiti od investitora C.E.M.P.-a u vlasništvi Milenka Bašića, te da će rješenje o naplati morati poslati državi, FORBES Hrvatska je poslao pitanja Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Ono je, naime, 2019. godine potpisalo Ugovor o osnivanju prava služnosti s tom tvrtkom. U odgovoru koji su nam poslali nevjerojatna je tvrdnja da se komunalna naknada ne mora plaćati jer je to – šuma. Nisu pritom odgovorili je li u pitanju propust i tko je za njega odgovoran

Upravo nevjerojatno zvuče odgovori koje je FORBES Hrvatska primio u srijedu od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva na pitanja o (ne)plaćanju komunalne naknade i doprinosa za golemu VE Krš-Pađene koja je u vlasništvu tvrtke C.E.M.P. Milenka Bašića, a izgrađena je na državnom zemljištu na području Grada Knina i Općine Ervenik. 

Ta tvrtka naknadu i doprinos uopće ne plaća, a Ministarstvo poljoprivrede u odgovoru koji smo primili tvrdi da se ta davanja i ne moraju plaćati – jer je u pitanju šuma i šumsko zemljište! 

To što je na tom zemljištu izgrađeno postrojenje za proizvodnju električne energije sa 48 vjetroturbina – i koje je lani vlasniku donijelo 49 milijuna eura prihoda i dobit od 14 milijuna eura – za Ministarstvo poljoprivrede nije osnova da se Kninu i Erveniku plati komunalna naknada i doprinos.

“To nije građevinska čestica nego šuma”

„Lokacijskom dozvolom nije predviđeno formiranje građevinske čestice, šume i šumsko zemljište koje su predmet Ugovora ne smatraju se građevinskim zemljištem koje služi obavljanju poslovne djelatnosti”, stoji u odgovoru u kojem se iz Ministarstva poljoprivrede, koje sada vodi ministar Josip Dabro, pozivaju na odredbe Zakona o komunalnom gospodarstvu i Zakona o prostornom uređenju.  

Očito je da na taj način zapravo žele opravdati to što u Ugovoru o osnivanju prava služnosti na šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu RH iz 2019. godine, koji je Ministarstvo poljoprivrede (tadašnja ministrica Marija Vučković) potpisalo s Bašićevim C.E.M.P.-om, nema klauzule kojom se komunalna naknada i doprinos prebacuju s vlasnika zemljišta na investitora, a što lokalni čelnici tvrde da je uobičajeni dio takvih ugovora. Zbog tog propusta, kako nam kažu gradonačenik Knina Marijo Ćaćić i načelnik Ervenika Predrag Burza, oni sada pripremaju rješenja da se napokon naplate od države koja je vlasnik zemljišta na kojem je izgrađena ta vjetroelektrana snage 142 megavata koja se prostire na čak 21 četvornom kilometru.

Gradonačelnik Knina: “To je besmislen odgovor”

Objašnjenje Dabrinog ministarstva o tome da tu nije formirana građevinska čestica te da se radi o šumi i šumskom zemljištu, gradonačelnik Knina u izjavi za FORBES Hrvatska opisao je besmislenim. Poručio je da je i njima i Erveniku cilj naplatiti i komunalnu naknadu i doprinos. „Mi smo deprivirano, slabo razvijeno područje i svaki nam je cent bitan. Nije mi jasno zašto to rade. Neka umjesto toga istraže zašto ta obveza nije prebačena na investitora“, napominje.  

Ćaćić pritom kaže da još nisu izračunali o kojem se iznosu točno radi (komunalna naknada se naplaćuje mjesečno i ovisi o nizu parametara, a doprinos jednokratno), dok Burza spominje da bi komunalna naknada u Erveniku mogla ići do čak 270 tisuća eura mjesečno. U toj je općini locirano 36 od 48 vjetroturbina VE Krš-Pađene.      

U službenom odgovoru koji je FORBES Hrvatska primio od Grada Knina i Općine Ervenik stoji, među ostalim, da je Ministarstvo poljoprivrede potpuno pogrešno protumačilo odredbe Zakona o komunalnom gospodarstvu. „Naime, niti jedna zakonska odredba ne definira, čak niti ne spominje pojam ‘građevna čestica’ kao relevantan faktor pri odmjeravanju komunalne naknade. No, odluku o tom pitanju, naravno, donosi nadležno tijelo Županije u za to predviđenom postupku“, odgovorili su nam. Drugim riječima, očekuju sada da će se Ministarstvo poljoprivrede na njihova rješenja žaliti županijskom upravnom odjelu za komunalnu djelatnost, a moguće je da će stvar onda ići i dalje, prema Upravnom sudu.  

Inače, jedan od investitora u obnovljive izvore energije u Hrvatskoj, koji je dosad gradio elektrane na državnom zemljištu i zbog toga s istim ministarstvom potpisivao ugovore o pravu služnosti, potvrdio nam je da uredno plaća komunalnu naknadu i doprinos lokalnim jedinicama.

Pravo služnosti na 30 godina C.E.M.P. ima pravo služnosti za zemljište na kojem je VE Krš-Pađene na 30 godina, prema Ugovoru o osnivanju prava služnosti na šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu RH iz 2019. godine, koji je FORBES Hrvatska dobio na uvid.  Nakon isteka tog roka, tvrtka se obvezuje s nekretnine ukloniti opremu i sve sastavne dijelove VE Krš-Pađene s pripadajućom infrastrukturom i, po mogućnosti, Republici Hrvatskoj predati u posjed nekretnine u onom stanju u kakvom su bile prilikom stupanja na snagu Ugovora „osim ako se ugovorne strane drugačije ne dogovore“.

Da cijela stvar oko VE Krš-Pađene bude zanimljivija – i apsurdnija –  na uvid smo dobili dokument iz istog ministarstva koji su u Gradu Kninu primili u siječnju ove godine, a potpisao ga je državni tajnik Mladen Pavić. U njemu im se, naime, poručuje da se za naplatu komunalne naknade i doprinosa obrate C.E.M.P.-u.

Misterij: Prije 10 mjeseci su poručili posve nešto drugo

 „Temeljem navedenog ugovora (Ugovor o pravu služnosti, op. ur.) obveznik plaćanja komunalnog doprinosa/komunalne naknade je društvo C.E.M.P. d.o.o. Trgovačka ulica 3, Gornji Stupnik, OIB:80708915943, te pozivamo Naslov da navedeno društvo obveže na plaćanje iste“.   

Tek potom su lokalni čelnici ustanovili, kad su napokon ljetos uspjeli dobiti na uvid potpisani Ugovor o pravu služnosti, da ta obveza investitora tu – nije predviđena. Misterij je, stoga, kako je državni tajnik Pavić uopće i došao do informacije da jest (a poziva se na isti Ugovor iz 2019. godine) te kako je moguće da sada iz istog ministarstva tvrde nešto posve drugo. Postoji li tu ministričina odgovornost te hoće li se to istražiti, iz Ministarstva poljoprivrede nam nisu odgovorili.

Podsjetimo da isti investitor do sada Kninu i Erveniku nije platio niti višemilijunske iznose naknade za korištenje prostora, oko čega se vodi spor na Trgovačkom sudu u Zagrebu i o čemu je FORBES Hrvatska već pisao. Tako ispada da jedinice lokalne samouprave u kojima se nalazi druga po veličini vjetroelektrana izgrađena u Hrvatskoj – uglavnom u medijima spominjana vezano uz optužnicu za Josipu Pleslić (ex Rimac) – do sada nisu imale skoro nikakve koristi od tog projekta, a smiješi im se i drugi spor, ovaj put s državnom institucijom.

Neodgovorena pitanja FORBES Hrvatska je pitanja –  zašto u Ugovoru o osnivanju prava služnosti iz 2019.  godine nema klauzule da komunalnu naknadu i doprinos za VE Krš-Pađene plaća investitor, hoće li Ministarstvo poljoprivrede ispitati odgovornost za taj propust, kao i za nastalu financijsku obvezu  za državu – uputio i u Kabinet ministrice Marije Vučković koja je sada u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, ali od njih nije stigao odgovor.