Posljednji pozdrav s kunama: Više ih nećemo vidjeti ni u cijenama proizvoda po trgovinama

U poslovnicama banaka posljednjih dana 2023. još broje kune i pretvaraju ih u eure, jer građani donose novčanice i kovanice naše stare nacionalne valute, a obveza dvojnog iskazivanja za poslovne subjekte traje isključivo još danas, do 31. prosinca 2023. godine, piše 7dnevno.

Od 1. siječnja 2024. banke, Fina i Hrvatska pošta prestaju pružati uslugu zamjene valute, a novčanice i kovanice kune moći će se zamijeniti samo u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), također bez naknade. HNB će trajno mijenjati novčanice kune, dok će se kovanice moći zamijeniti u roku od tri godine od dana uvođenja eura, odnosno do 31. prosinca 2025. g.

Nakon povlačenja kovanice kune se čuvaju u objektu u vojarni Croatia do proteka roka zamjene od tri godine. Novčanice kune se paralelno s povlačenjem iz optjecaja pohranjuju u trezore HNB-a te sukcesivno uništavaju na sustavima za obradu novčanica koji imaju mogućnost njihovog uništavanja i koji broje svaki izrezani primjerak.

Na dan 31. listopada ove godine od 500 milijuna komada novčanica koje su bile u optjecaju građani i poslovni subjekti su vratili 436,2 miljuna, odnosno 87 %, ali od 3 milijarde kovanica u optjecaju vratilo se tek 742 milijuna, odnosno 25 %. Čini se da kod Hrvata, osim ljubavi prema kunama, postoji i kolekcionarske sklonosti kad je riječ o numizmatici.

Ako iznos od 4,85 milijarde kuna u optjecaju usporedimo s onim s kraja prošle godine (14,7 mlrd. kuna) riječ je o smanjenju od oko 67%. Unatoč tome što se količina gotovog novca smanjuje, dosadašnja iskustva zemalja koje su uvele euro pokazuju da se nikada ne zamijeni cjelokupan gotov novac bivše valute, a pogotovo u zemljama gdje cvijeta siva ekonomija.

Od 1. siječnja prestaje obveza trgovaca o dvojnom iskazivanju cijena, i u kunama i u eurima. One trgovine koje to žele, mogu i dalje navoditi i cijene u kunama uz one u eurima. Pri preračunavanju cijena važno je i nužno poštovati sva pravila kako bi se izbjegle potencijalne nepravilnosti te dovođenje potrošača u financijski nepovoljan položaj.

Način preračunavanja cijena iz nacionalne valute u euro propisan je Uredbom Vijeća EU-a iz 1997., što znači da se cijene preračunavaju u euro primjenom fiksnog tečaja konverzije koji se sastoji od šest znamenaka. Dakle, u slučaju Hrvatske to znači da se tečaj konverzije sastoji od glavnog broja i pet decimala, a pri preračunavanju cijena se primjenjuje fiksni tečaj konverzije u cijelosti odnosno u punom brojčanom iznosu.

Zaokruživanje fiksnog tečaja konverzije na dvije decimalne znamenke nije dopušteno, a tek nakon što se preračunaju iz kune u euro primjenom fiksnog tečaja konverzije, cijene se mogu zaokružiti na najbliži cent.

Preračunavanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti izvršava se primjenom punoga brojčanog iznosa fiksnog tečaja konverzije korištenjem pet decimala te zaokruživanjem dobivenog iznosa u skladu s matematičkim pravilima zaokruživanja, pri čemu se dobiveni rezultat zaokružuje na dvije decimale, a na temelju treće decimale. Ako je treća decimala manja od pet, druga decimala ostaje nepromijenjena; a ako je treća decimala jednaka ili veća od pet, druga decimala povećava se za jedan.

Slijedom navedenog, do razlika u preračunavanju iz kune u euro i obratno može doći isključivo zbog primjene fiksnog tečaja konverzije u njegovu punom iznosu i matematičkih pravila preračunavanja i zaokruživanja. Dakle, opravdana je promjena isključivo zbog provođenja matematičkih operacija.

Pri dvojnom iskazivanju cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti iskazani u drugoj valuti koja nije zakonsko sredstvo plaćanja informativnog su karaktera.