Opći je dojam da su se umirovljenici vratili na posao iz nužde jer nisu imali od čega živjeti, no ne rade ljudi samo zbog malih mirovina već i zbog pružene prilike. Nedavno se tako pedijatrica s 43 godine staža preselila u Križevce iz Novog Vinodolskog, jer nije željela u mirovinu. Na četiri se sata često zapošljavaju fakultetski obrazovani ljudi koji ne rade teške fizičke poslove, imaju relativno dobre mirovine, ali im znanje, status i zdravlje omogućavaju da rade.
Po zanimanja, među zaposlenim umirovljenicima je najviše stručnjaka i znanstvenika, njih više od 4300, a radi i oko četiri tisuće inženjera i tehničara. Nadalje, tu je i oko 3,5 tisuće direktora i članova raznih državnih upravnih tijela i nadzornih odbora te oko dvije tisuće uredskih službenika. Zanimljivo je da se na četiri sata zaposlilo oko dvije tisuće umirovljenih djelatnih vojnih osoba te nešto više od 1300 branitelja.
Nikad nije objavljena dob zaposlenih umirovljenika, no njih oko 7,5 tisuća koji se zapošljavaju u trgovinama, uslužnom sektoru i na poslovima za koje nije potrebna kvalifikacija morali bi biti u mlađoj umirovljeničkoj dobi jer se za posao u trgovini ili ugostiteljstvu traži dobra fizička kondicija. Hrvatska ima oko 31 tisuću umirovljenika u dobi od 55 do 59 godina, te 122 tisuće u dobi od 60 do 64 godine koji u normalnim okolnostima ne bi ni trebali biti u mirovini, budući da je zakonska dob za odlazak u mirovinu 65 godina. Druge europske zemlje godinama potiču zapošljavanje starije populacije i jači radni angažman žena, no našim su poslodavcima stariji radnici postali donekle zanimljivi tek kad su ostali bez mladih.
Hrvatska stoga ima visoku podzaposlenost ljudi u dobi od 55 do 64 godine te kod nas u toj dobnoj skupini radi samo 45 posto žena i 55 posto muškaraca. Europska unija ima prosječnu zaposlenost u toj populaciji od 62 posto, a skandinavske zemlje čak 77 posto! Samo je Rumunjska lošija od Hrvatske sa stopom zaposlenosti od 46 posto dok su u uzornoj Češkoj zaposlene 73 od svakih 100 osoba u dobi od 55 godina do 64 godine.
Dvije trećine zaposlenih umirovljenika su muškarci, a jedna trećina žene. Većina ih je zaposlena u Zagrebu (više od osam tisuća) i ostalim velikim gradovima.
