Poznati Hrvat popljuvao ‘Mirotvorca’: ‘Napadno izostaju ključni svjedoci vremena’
Novinar Ivan Hrstić na društvenim mrežama reagirao je na uvodni tekst kontroverznog dokumentarca Mirotvorac o Josipu Reihl-Kiru, čelniku osječke policije 1991. godine.
Hrstić upravo uvodni tekst opisuje kao ono što su mnogi prigovorili filmu, da je tendenciozan, površan, da krivotvori povijest i igornira bitne sudionike i događaje tog vremena, piše Direktno.
“Kad već u proslovu ovako poslože kontekst – da je do rata došlo zato što su na izborima pobijedili HDZ i antijugoslavenski sentiment te da su se Srbi u strahu od ustaša opravdano pobunili – onda ne moraš gledati dalje kako bi znao u kojem to smjeru i zaključku vodi”, napisao je Hrstić na društvenim mrežama i nastavio:
Što je bilo s druge strane?
“Glavna teza autora je da rata ne bi bilo da rat nije htio Branimir Glavaš te da hrvatski jastrebovi koje je on nahuškao nisu likvidirali ključnog mirotvorca. U prvih dvadeset minuta jedva spomena što se s druge strane događalo do tada. Da su se prije njegovog ubojstva dogodili i krvavi uskrs na Plitvicama i pokolj u Borovu selu. Do njegovog ubojstva je vladao mir u Podunavlju?!?”.
“Šešelj se pojavljuje usput, valjda samo kao reakcija na Glavaša. Nemam baš ništa protiv toga da se objektivno analizira i dokumentira Glavaševa uloga, da se postavljaju logična pitanja, progutao bih možda nekako i redateljsku odluku da se pitanja izgovaraju iz usta nevidljivih anonimnih naratora, ali je nevjerojatno koliko svjedoka vremena u ovom filmu – napadno izostaje”, dodao je poznati novinar i zaključio:
“Josip Reihl-Kir sasvim sigurno zaslužio je film o svojem životu, kao i o smrti, ali uporna teza da je prevaga između rata i mira u trenutku kad su se prvi pokolji već dogodili ovisila o jednom jedinom lokalnom načelniku policije, kolikogod njegovi napori bili mirotvorni, jest ne samo idiotska – nego je i teška povijesna krivotvorina”, zaključio je Hrstić u objavi”.
U komentarima se javio i novinar Gordan Malić. “To nije film o Kiru, već dokumentarac o uzrocima rata. S pet slučajnih sugovornika od kojih su dvojica najkontroverznijih anonimni. Ostalo je igranje arhivom, koja je dijelom i srpska. Stranci i ne moraju znati o čemu se zapravo radi, ali HRT, HAVC i Ministarstvo kulture bi morali”, napisao je Malić.
U nastavku prenosimo što piše u uvodu filma. “U travnju 1990. ranije započeti proces raspada Jugoslavije nastavio se održavanjem prvih slobodnih i demokratskih izbora u dvije njene republike – Hrvatskoj i Sloveniji.
U Hrvatskoj pobjeđuje HDZ, nakon čega jača antijugoslavenska i antisrpska retorika u društvu. Kod srpskog stanovništva to oživljava sjećanje na zločine iz Drugoga svjetskog rata koje su nad njima počinili ustaše i dodatno potiče ideje o autonomiji i odcjepljenju ranije promovirane iz Beograda“.
“U kolovozu dio Srba započinje oružanu pobunu protiv vlasti u Zagrebu prekidajući prometne veze između sjevera i juga zemlje. Na istoku koji graniči sa Srbijom još vlada mir”, zaključuje se. Redatelj filma je Ivan Ramljak, scenaristi Drago Hedl, Hrvoje Zovko, Ivan Ramljak, a producent Nenad Puhovski.
