Predsjednički izbori u Hrvatskoj: Formalnost ili prilika za stvarnu promjenu?

S početkom roka za prikupljanje potpisa, politička scena Hrvatske ponovno se usmjerila na izbor predsjednika Republike. Kandidati imaju 12 dana da prikupe najmanje 10 tisuća potpisa potpore, što je osnovni uvjet za ulazak u službenu utrku za Pantovčak. No, unatoč velikoj pažnji koju privlače, valja se zapitati – koliko je predsjednička dužnost danas doista značajna?

Predsjednička dužnost: Više simbol nego moć

U ustavnom poretku Hrvatske, predsjednik ima ograničene ovlasti. Njegova glavna uloga svodi se na predstavljanje države prema vani, formalno potpisivanje zakona i vođenje ceremonijalnih dužnosti. Politička i izvršna moć koncentrirana je u Vladi i Saboru, dok je predsjednička funkcija često ograničena na simboličko jedinstvo države i naroda.

Činjenica da se gotovo svatko tko prikupi potreban broj potpisa može kandidirati, dodatno banalizira percepciju ove funkcije. Trenutno se spominje čak 13 potencijalnih kandidata, što otvara prostor za razne političke eksperimente, često bez stvarne vizije ili značaja.

Tko bi trebao biti predsjednik?

Unatoč ograničenim ovlastima, predsjednik države ima jednu važnu moralnu obvezu – biti simbol vrijednosti, dostojanstva i domoljublja. Hrvatski predsjednik mora prvenstveno voljeti svoju zemlju i narod, poštovati povijest Hrvatske te promicati istinske vrijednosti proizašle iz Domovinskog rata i borbe za samostalnost.

U tom kontekstu, svaki kandidat treba biti jasno distanciran od naslijeđa nekadašnje SFRJ i totalitarnog komunističkog režima. Predsjednik koji nosi povijesne ili ideološke simbole bivše države, ili pokazuje nostalgiju prema komunističkoj prošlosti, nije dostojan predstavljati suvremenu i suverenu Republiku Hrvatsku.

Što nas očekuje?

Do 10. prosinca, kandidati će prikupljati potpise, a Državno izborno povjerenstvo će nakon toga objaviti službenu listu. Službena kampanja trajat će do 27. prosinca, dok je izborna šutnja predviđena za 28. prosinca. Sami izbori održat će se 29. prosinca.

Građani bi trebali obratiti pažnju ne samo na programe kandidata, nego i na njihovu osobnost, vrijednosti i povijest. Hrvatski predsjednik mora biti osoba koja poštuje i voli državu, narod i hrvatsku povijest – onaj koji će svojim djelovanjem pridonijeti jačanju nacionalnog identiteta, a ne produbljivanju ideoloških podjela.

Na kraju, izbor je naš. Hoćemo li izabrati simbol kontinuiteta domoljubnih vrijednosti ili ćemo predsjedničku funkciju svesti na tek još jednu političku formalnost, ovisi o svakom biraču.

Trenutačno je u igri 13 neslužbenih kandidata za predsjednika RH: Zoran Milanović, Dragan Primorac, Marija Selak Raspudić, Ivana Kekin, Miro Bulj, Tomislav Jonjić, Dražen Keleminec, Aurora Weiss, Niko Tokić Kartelo, Branka Lozo, Mislav Kolakušić, Karolina Vidović Krišto i Anton Filić.

E MOJ NARODE, TKO VOLI NEK IZVOLI....IMA KANDIDATA, NO PRETPOSTAVKA JE DA NEKI NEĆE SKUPITI NI POTPISE!