Predsjednik Hrvatske liječničke komore: Ravnatelji bi trebali imati maksimalno dva mandata
Predsjednik Hrvatske liječničke komore (HLK) Krešimir Luetić, gostovao je u N1 Studiju uživo s Ankom Bilić Keserović i komentirao aferu u zdravstvu.
“To je slučaj bez presedana, uhićenje ministra pa odmah i njegovo razrješenje. Tako nešto nikad nismo imali u hrvatskom zdravstvu, a posljedica je narušeno povjerenje u cijeli sustav. Bačena je sjena na tisuće radnika koji marljivo brinu o pacijentima i obavljaju svoj posao. Zgroženi smo događajima”, kazao je Luetić i dodao da nisu imali nikakva saznanja o uhićenjima prije nego su se dogodila.
Bivši ministar Vili Beroš govori da nije kriv, kao ni bivši ravnatelj Klinike za dječje bolnice Zagreb Goran Roić.
“O svemu tome saznajem iz medija i prepustio bih doista institucijama da rade svoj posao. Ne bih nagađao ili govorio o nečijoj krivnji. Nadam se da će postupak završiti brzo i u skladu sa zakonom”, istaknuo je predsjednik HLK-a.
Osvrnuo se na novu ministricu Irenu Hrstić.
“Znam je kao odličnu stručnjakinju i odgovornu ravnateljicu pulske bolnice. Nadam se da će biti uspješna kao ministrica i HLK joj stoji na dispoziciji. Važno je što će odrediti kao prioritet i kojim će se timom okružiti. U tom slučaju uspjeh sigurno neće izostati.”
Neka rješenja za zdravstvo predložio je i HLK, posebno kad se radi o sprečavanju korupcije.
“Afera kojoj smo svjedočili je u kontekstu javne nabave, odnosno, nabave opreme. Ona mora biti potpuno transparentna, svaki njen korak. Time bi se koruptivni potencijal smanjio.”
Ipak, o nabavi ne odlučuju ni sami ravnatelji nego upravna vijeća, ali svejedno se dogodilo ovako nešto.
“To je poruka svima u sustavu da još bolje moraju raditi svoj posao. Svaku nabavu treba provjeriti. Postoje određeni mehanizmi. I moraju se koristiti jer ljudi su ogorčeni, slušao sam o tome u Vukovaru dok sam bio u Koloni sjećanja.”
Ima još jedno rješenje koje predlaže…
“Ovdje imamo sustav zatvorenih ponuda, ali bolje rješenje bile bi javne licitacije. Na taj način bi se teško preplaćivale usluge. Kad govorimo o upravljanju, predlagali smo ograničavanje broja mandata u zdravstvu. Mislimo da bi dva bila dovoljna za povećanje kvalitete i smanjenje negativnih konotacija kao korupcija. Predlagali smo to za sve, od predstojnika do ravnatelja. U konačnici, tko je sposoban i uspješan, može iz bolnice u KBC, a iz KBC-a u Ministarstvo. Nismo protiv napretka, mi smo za depolitizaciju i poticanje stručnosti.”
Dotaknuo se odnosa privatnog i javnog zdravstva jer neki šefovi bolnica imaju privatne klinike, vuku za sobom i liječnike, koji pak sugeriraju pacijentima privatno liječenje.
“Govorimo o dvojnom radu liječnika, to je termin koji je uvriježen u Europskoj uniji i drugim državama. Radi se o tome da liječnik radi javno i privatno. To je zakonski uređeno i nije zabranjeno, ali radi se o zlouporabama takve paske. Već postoje sankcije za takve stvari i zato se pitam čemu novi pravilnik. Od kraja devedesetih do danas imali smo 12 pravilnika. U sadašnjem postoji odredba o oduzimanju dozvole na najmanje dvije godine, ako se prekrše pravila. Liječnik mora u javnoj službi odraditi ono što se od njega traži”, pojasnio je Krešimir Luetić i naglasio da dopuštenje za rad privatno ima oko 20 posto liječnika.
