Prvi helikopteri medicinske službe kreću iduće godine. Problem je što još nemamo plan bolničkih helidroma

Helidromi bi trebali biti locirani tako da se nesretni pacijent iz helikoptera smjesti u bolnicu samo kolicima

Prvi helikopteri hitne medicinske službe (HHMS) trebali bi poletjeti u prvom kvartalu 2024. godine, a plan mreže bolničkih helidroma, koji su nezaobilazni dio spašavanja nesretnih i drugih hitnih slučajeva, još uvijek nije donesen. Helidromi su predviđeni u KBC-ima Split, Rijeka, Osijek i KB-u Dubrava u Zagrebu, dok bi plan mreže bolničkih helidroma trebao definirati ostale moguće lokacije u bolničkom sustavu na koje bi helikopteri hitne medicinske službe mogli slijetati u akcijama spašavanja. Dobar raspored baza i helidroma bit će ključan za uspostavu efikasne službe HHMS-a u kojoj neće biti bespotrebnog rasipanja resursa, odnosno konačnosti i javnog novca, smatraju u Udruzi Helikopterima pomažu liječnici – HELP.

– Helidromi bi trebali biti locirani tako da se nesretni pacijent iz helikoptera smjesti u bolnicu samo kolicima, ali su postojeći helidromi mahom locirani tako da pacijente nakon iskrcaja iz helikoptera do bolnice još treba prevesti bolničkim vozilom. Tako se s helidroma na riječkoj Delti pacijent treba prevoziti do riječke ili sušačke bolnice, što traje dodatnih sedam do osam minuta, a slično je i u Splitu, Dubrovniku, Zagrebu… Takva je praksa katastrofalna, jer se u spašavanju gube dragocjene minute, kaže Mladen Tureček . iz Udruge HELP.

 

Lociranje baze

 

Drugi su problem lokacije koje su odabrane za bazu HHMS-a, gdje se helikopter puni, servisira i održava. Svugdje u svijetu baze su locirane u blizini bolnice koja prihvaća sve vrste životno ugroženih, a ako ne postoji samo jedna bolnica, kao što je to slučaj u Slavoniji, tada se baza stavlja u centar gdje će biti dostupna za obje bolnice. Na primjer, navodi Tureček, u slučaju da KBC Osijek zbrinjava moždane udare, a OB Slavonski Brod srčane udare, helidrom bi trebao biti negdje u sredini, da se na oba mjesta može doći u okviru zlatnog sata.

 

Minstarstvo će u obzir uzimati i pokrivenost stanovništva U pogledu rasporeda baza HHMS-a, u Ministarstvu zdravstva kažu da će se kod određivanja lokacija, osim radijusa od 85 NM, što čini 30 minuta leta helikoptera, uzeti u obzir najveća moguća pokrivenost stanovništva i turista HHMS službom, brojnost turističkih sadržaja i razvijenost cestovnih prometnica kao čimbenik koji utječe na broj prometnih nesreća, s ciljem zbrinjavanja pacijenata u vremenu “zlatnog sata” i umanjenjem posljedica traumatskih stanja pacijenata. Što se tiče riječkih bolnica, kažu da je u postojećim prostornim i infrastrukturnim okolnostima trenutna pozicija helidroma smještena na primjerenoj lokaciji jer je ona male i približno jednake prometne udaljenosti od oba OHBP-a KBC-a Rijeka, što uz dobru cestovnu povezanost jamči prijevoz bolesnika u minimalnom vremenu. I treća faza izgradnje KBC-a Rijeka,

– Po onome što se zna, helidrom je lociran na aerodromu Klisa, 17 kilometara od Osijeka, a to znači prazan hod helikoptera jer od osječke bolnice do helidroma mora imati let da bi išao na punjenja, servis i slično, a sve to ulazi u ugovorene sate leta. Slično je s Plesom u Zagrebu, slično je s Krkom, gdje helikopter nema gdje drugdje voziti, nego u KBC Rijeka. Kad bi se iz Istre moglo voziti pacijente u OB Pula, bilo bi to za njih puno brže i sigurnije, a isto tako i ako se radi o pacijentima s Ilovika, Šuška, Unije, nabraja Tureček.

Trebalo je, dodaje, pripremiti bolnički centar i helikopterske baze s najboljim pozicijama, što se radi na temelju statistike o potrebama nekog područja.

– Nije najsretnije rješenje da se zbog toga što nema hangara da Divuljama ide na Brač. To su parcijalna rješenja koja ne daju optimalno. U ugovorene sate HHMS-a uračunava se svaka minuta leta, tu se troši vrijeme koje mi plaćamo, poručuje Tureček. Podsjeća na to da sustav helikopterske hitne pomoći počiva na zlatnom satu i ako se to pravilo ne ispuni, čitav projekt nema smisla jer se neće spasiti ljudski život.

 

Noćni letovi

 

U Ministarstvu zdravstva zasad razmišljaju o premještanju samo jedne baze, one na Braču, koja bi trebala prijeći na neku od lokacija na kopnu do kraja 2024. godine. Ostale se lokacije baze HHMS-a, barem zasad, ne namjeravaju korigirati.

Nakon što je talijanska EliFrilua odabrana kao tvrtka koja će biti nositelj HHMS-a sljedećih sedam godina, čeka se potpisivanje ugovora. S tim se, smatraju u HELP-u, ne bi smjelo čekati jer bi rokovi za uspostavu HHMS-a mogli doći u pitanje.

– Naznačeni su rokovi za uspostavu dnevnih i noćnih letova. Dolazimo u situaciju da je moguće da zbog otežanja u 2024. godini u ljetnoj sezoni za Rijeku i Split neće biti noćnih letova, upozorava Tureček. Pripreme za noćne letove daleko su zahtjevnije nego za dnevne – za noćne letove potrebna su dva pilota, a problem je i slijetanje na nepoznatom terenu, gdje visoko drveće ili dalekovod može ugroziti kompletan posadu helikoptera. Zato bi takva mjesta trebala biti označena i koliko-toliko poznata onima koji idu u intervenciju, ističe predstavnik HELP-a. I na kraju, smatra se da je propust što se u uspostavi HHMS-a nije uzeo u obzir suradnje s morskim službama spašavanja, poput SeaHelpa, jer su neki iznimno zainteresirani za to da helikopteri HHMS-a na Krku iu Splitu budu opremljeni vitlima, i da mogu spašavati ljude a jahti i brodova.

– Mi smo zemlja turizma, i ako već ustrojavamo neku uslugu koja nam je na raspolaganju 24 sata, onda ona treba biti u potpunosti iskorištena i osposobljena za sve intervencije, smatra Tureček.