‘Rabljeni automobili sve su skuplji, a novih nema. Ako kriza u Ukrajini potraje, ostat ćemo bez dijelova pa nam slijedi kolaps’

Nestašica poluvodiča, uska grla u prijevozu te rast cijena energenata i sirovina ostavili su traga na automobilsku industriju u kojoj bi ponuda inače bila veća od potražnje. Sada nema novih automobila i na isporuku se čeka i do dvije godine, a onih rabljenih manje je nego kupaca, piše Tportal.

Cijene rabljenih automobila porasle su i do deset posto, najviše vozila starosti oko pet godina. Hrvatska od ranije ima problema sa starim voznim parkom – prosječna starost automobila prema Centru vozila Hrvatske iznosi 14 godina – no aktualna situacija stvara izazove i u novom voznom parku.

– Uzroci poremećaja na tržištu su nedostatak dijelova električnih komponenata u proizvodnji i skupe sirovine; od željeza do aluminija od kojeg se proizvode noviji automobili. To se preslikava na cijelu Europu, pa tako i na Hrvatsku, tim više što u Hrvatskoj i dalje moramo plaćati davanja iako smo članica Europske unije. Zato vidimo i enorman rast cijena rabljenih automobila koji ne vrijede tolike cijene. Problem je i održavanje jer je skupo i neizvjesno, smatra prometni stručnjak Goran Husinec.

Husinec kaže da je kod novih automobila problem i to što su njihovi dijelovi uglavnom nezamjenjivi, a trenutno je do onih originalnih teško doći; u servisima ih nema, a čeka se do godinu dana i više.

-Ako kriza u Ukrajini potraje, za dvije, tri godine slijedi nam kolaps. Rabljeni automobili stari četiri, pet godina bit će neupotrebljivi, a za moderne automobile dijelova neće biti i stajat će u garaži, ako već i ne stoje. Pretpostavljam da će ljudi početi tražiti automobile kakvi se voze u siromašnijim državama jer je za njih lako naći zamjenske dijelove, poručuje naš sugovornik.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prošle godine u Hrvatskoj je od 112.000 prvi put registriranih automobila njih tek 30 posto bilo novih, što je velik pad u odnosu na 2018. godinu, kada je novih automobila bilo 45 posto.

Broj prvih registracija osobnih vozila u 2020. iznosio je 95.577, što je u odnosu na 2019. manje za 35,9 posto, a pad je prouzročen padom broja prvih registracija rabljenih vozila (27,6 posto) i novih vozila (49,9 posto), navode u DZS-u.

Kao što smo ranije pisali, osim rata u Ukrajini, velik utjecaj na tržište automobila imaju cijene goriva – zbog njihova rasta neki će vozači manje putovati.