Ratovi bez kraja: kako je Amerika postala stalni sudionik globalnih sukoba

RAT KOJI JE TREBAO TRAJATI DANE, A PRIJETI GODINAMA: SAD traži izlaz, Izrael ide do kraja

Rat na Bliskom istoku, koji je prema početnim procjenama trebao biti kratka i odlučna vojna operacija, pretvara se u dugotrajan i nepredvidiv sukob s globalnim posljedicama. Nakon što su 28. veljače Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli napad na Iran, sve je jasnije da Washington traži način kako izaći iz rata koji je, prema svemu sudeći, trebao trajati svega nekoliko dana.

Vanjskopolitički analitičar Vedran Obućina upozorava da se situacija potpuno otela kontroli. “Nalazimo se u trenutku u kojem nitko ne može predvidjeti što će se dogoditi danas, a kamoli sutra”, ističe, dodajući kako su poruke iz Bijele kuće nejasne i kontradiktorne. Upravo ta zbunjenost upućuje na zaključak da SAD više ne upravlja situacijom kako je planirao – nego traži izlaz iz nje.

Amerika traži izlaz, Izrael odbija stati

Dok Washington pokušava “stati na loptu”, Izrael ne pokazuje spremnost na kompromis. Razlika u ciljevima saveznika sve je očitija:
SAD želi kontrolirati situaciju i pronaći model suživota ili dogovora, dok Izrael ide na potpuno slabljenje Irana kao regionalne sile.

To stvara opasan raskol unutar savezništva. Jer dok jedna strana traži izlaz, druga produbljuje sukob.

POSLJEDICE KOJE ĆE TRAJATI GODINAMA

Najveće upozorenje odnosi se na posljedice koje već sada prelaze granice Bliskog istoka.

Obućina ističe da će rat podići cijene goriva i energenata, destabilizirati tržišta i dugoročno pogoditi gospodarstva širom svijeta. 

“Posljedice će se osjećati mjesecima, ako ne i godinama”, upozorava, posebno ako dođe do udara na ključnu energetsku infrastrukturu u regiji.

Iran nije slomljen – i neće tako lako pasti

Unatoč snažnim napadima, Iran i dalje pokazuje otpornost. Unutarnja struktura vlasti dodatno komplicira situaciju – postoje paralelni centri moći, od političkog vrha do Revolucionarne garde, što otežava bilo kakve pregovore.

Pitanje koje se sve češće postavlja glasi čak i ako se postigne dogovor – tko ga u Iranu može garantirati?

Istodobno, ideja o unutarnjoj pobuni protiv režima pokazuje se nerealnom. Građani ne izlaze na ulice – oni bježe iz gradova i čekaju kraj sukoba.

Trumpova procjena pala u vodu

Sve više analitičara smatra da je Donald Trump ušao u rat s pogrešnom procjenom – da će sukob biti brz, ograničen i politički isplativ.

Umjesto toga, dobio je dugotrajan rat, rast globalnih tenzija i pritisak na američku ekonomiju i politiku

Sada, kako upozoravaju stručnjaci, Washington pokušava pronaći izlaz bez gubitka ugleda – što je često najteži dio svakog rata.

RAT KOJI SE NE MOŽE LAKO ZAUSTAVITI

Bliski istok ulazi u novu fazu – onu u kojoj se rat ne može brzo završiti, a posljedice se ne mogu kontrolirati.

SAD pokušava usporiti i izaći iz sukoba.
Izrael ide dalje. Iran se ne predaje. 

U mogućem širenju sukoba protiv Iran, Sjedinjene Američke Države ne mogu računati na jednoznačnu podršku saveznika. Tradicionalni partneri poput NATO formalno podržavaju sigurnosne interese SAD-a, ali većina europskih država pokazuje oprez zbog straha od eskalacije i energetskog udara. S druge strane, Izrael je najčvršći saveznik i aktivni sudionik sukoba, dok bi pojedine zaljevske zemlje mogle pružiti logističku i političku potporu, ali bez otvorenog ulaska u rat. Istodobno, sile poput Rusija i Kina neće stati uz Washington, već će – izravno ili neizravno – podržavati Iran ili barem blokirati međunarodni konsenzus. Ukratko, SAD bi u ovom sukobu imao ograničenu i podijeljenu podršku, što dodatno povećava rizik dugotrajnog i neizvjesnog rata.

Nakon Drugi svjetski rat, Sjedinjene Američke Države sudjelovale su u desecima vojnih operacija i ratova diljem svijeta. Među najvažnijima su Korejski rat (završio bez jasnog pobjednika), Vijetnamski rat (smatra se porazom SAD-a), Zaljevski rat (jasna pobjeda), Rat u Afganistanu (vojno uspješan početak, ali politički neuspjeh) te Rat u Iraku (rušenje režima, ali dugoročno nestabilan ishod). Uz to, SAD je sudjelovao u brojnim intervencijama poput Korejska kriza, Vojna intervencija u Libiji, operacijama u Sirija, Somalija i na Balkanu. Grubo gledano, SAD je ostvario jasne vojne pobjede u nekoliko ključnih sukoba (poput Zaljevskog rata), dok su neki ratovi završili bez pobjede ili s dugoročnim političkim neuspjehom. Ukupno, može se reći da je SAD nakon Drugog svjetskog rata češće ostvarivao taktičke vojne uspjehe, ali rjeđe trajne strateške pobjede.

A svijet – tek počinje osjećati pravu cijenu ovog rata.

Pitanje više nije hoće li posljedice doći – nego koliko će biti teške i koliko dugo će trajati.