REPUBLIKA: Budućnost Slavonije i Baranje, ovisi o prodaji Fortenove i mogućem izlasku na ulice!!!

Sela su nam izumrla, statističke brojke kažu da je u Hrvatskoj 200  i više sela izumrlo, a 700 je pred time da ostane bez posljednjeg stanovnika.

To je postalo pitanje očuvanja prostora i nacionalne sigurnosti. Jedan od načina oživljavanja sela je oživljavanje poljoprivrede koja je na klimavim nogama, a ovog trenutka se prodaje „pitaj boga kome“ odlazi 32.839 hektara Agrokorovog zemljišta,  a drugo ratari su prevareni ministrica i vlada su im obećali potpore od 135 € potpora za prvih 30 ha i na kraju  ispod 32 € po hektaru.                                                                                                      

  Odluka o strateškom poljoprivrednom zemljištu ne može biti, kao ni nacionalna sigurnost, samo u rukama HDZ-a i stoga pozivamo premijera Plenkovića da u interesu hrvatskog sela i naroda u cjelini, u dogovoru sa svim političkim opcijama donese sporazumnu odluku u kojem smjeru će se dalje raspolagati s tim strateški važnim zemljištem.

Način prodaje zemljišta Belja, Vupika itd. nije i ne smije biti stvar samo Fortenova grupe, interesnih lobija, užeg kruga HDZ-a i svih onih kojima je na prvome mjestu samo i isključivo novac, ali ne i interes hrvatskog sela i  naroda.

U proizvodnji hrane nema nas niti u povojima, znači proizvodnja nam je na startnoj poziciji s tim da uglavnom izvozimo sirovine, a uvozimo gotove proizvode dok lokalni proizvođači nemaju kome da plasiraju svoju robu. Dosadašnja praksa je pokazala da samo upumpavanje novca bilo iz državnog proračuna bilo kroz EU fondove nije dovoljno već je nužna transformacija poljoprivrede, okretanje ka proizvođačkim organizacijama i gotovim proizvodima koji se mogu plasirati. Potrebno je potaknuti kratke lance opskrbe kako bi se u turističkim objektima, ali i bolnicama, školama, vrtićima jelo domaće, lokalno, a ne da pričamo da nam djeca jedu domaće i lokalno što nije točno moramo biti iskreni i reći da jedu namjernice koje su kupljene u trgovačkim lancima i to od preprodavača. No, da bi to bilo moguće nužno je osigurati stalnost proizvoda, količine i konkurentnost cijene, a to je nedostižno bez udruživanja poljoprivrednika.                                                                               

Stanje u našoj poljoprivredi daleko od bajnog i zato mi u novo osnovanoj stranci Republika težimo razvoju poduzetništva i poljoprivrede. Prije svega, mi se moramo povezivati, tražiti rješenja na hrvatskom tržištu, jer način koji je trenutno u primjeni je propast za domaću proizvodnju, znači nije dobro. Ne možemo živjeti od europskog novca, već moramo početi proizvoditi, te na taj način pokrenuti domaću proizvodnju, a ne da svaki dan kukamo.                    

Naša proizvodnja mora postati isplativa i uspješna i tako početi graditi tvornice, a ne biciklističke staze.                                                                                           

Svjedočimo ekstremnom rastu svih ulaznih troškova tako da niti jedan sektor nije doživio takav skok ulaznih troškova kao poljoprivreda. Hrana je broj jedan i jasno vidimo koliko ona nekim državama zadaje poteškoće. Strategiju poljoprivrede čekamo, a dali ćemo je dočekati pod vodstvom ove ministrice „NEVJERUJEMO“.                                                                                              

U tom smislu, važno je financirati projekte koji će pružiti dodanu vrijednost, što znači podupirati proizvođače koji će proizvode i prerađivati, zatim smanjiti izvoz sirovine, više ulagati u preradu, socijalno – komunalnu infrastrukturu te poticati udruživanje.                                                                                               

Zemljišna politika nam je  na koljenima, nažalost ova vlada u svom mandatu niti jedan jedini hektar  nije dala na korištenje putem javnog natječaja.

Gospodarenjem države obradivim poljoprivrednim zemljištima možemo slikovito prikazati sa vlasnikom stambene jedinice koji svoju jedinicu daje u najam i ubire najamninu, a niti jedne euro ne ulaže u uređenje iste možete misliti što bi bilo sa njom za 30 godina i zato stranka Republika predlaže prijedlog mjera koje su u ovom trenutku naj potrebnije za spas Hrvatskog sela, 

zabraniti prenamjenu visoko kvalitetnog i kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta, jer jednom kada ga se betonira je zauvijek izgubljeno za poljoprivrednu proizvodnju 

Omogućiti /onemogućiti/daljnju privatizaciju poljoprivrednog zemljišta kao i dugoročno davanje u zakup kako bi se pomoglo našim poljoprivrednicima da budu konkurentni na tržištu poljoprivredne proizvodnje, 

povećati površine pod ekološkom poljoprivredom koja najbolje može očuvati

kvalitetu tla i izazove klimatskih promjena i gubitka biološke raznolikosti,

hitno pokrenuti projekt obnove humusa na poljoprivrednim zemljištima jer je on ključan za čuvanje plodnosti tla i zadržavanje vlažnosti tla, usvojiti strategiju prilagodbe poljoprivrede na nadolazeće klimatske promjene jer će one imati velike posljedice na korištenje poljoprivrednog zemljišta, podržati rad poljoprivrednih zadruga proizvođačkih organizacija i drugih oblika udruživanja jer je povezivanje i osnaživanje poljoprivrednih proizvođača koji žive od svog rada osnova daljnjeg ruralnog razvoja, poticati zajedničko upravljanje i korištenje poljoprivrednih zemljišta, posebice krških pašnjaka te pašnjaka kroz pašnjačke zajednice,  jer je to ekonomski, ekološki i društveno najefikasniji način upravljanja zemljišta koja se koriste povremeno smanjiti izvore zagađenja teških metala jer oni trajno zagađuju poljoprivredno zemljište i onemogućuju poljoprivrednu proizvodnju na istom zaustaviti širenje biogoriva na nove poljoprivredne površine jer su takva biogoriva upitna za borbu protiv klimatskih promjena, a smanjuju ukupni fond za proizvodnju hrane, spriječiti sve veću koncentraciju privatnog vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem malom broju pojedinaca što predstavlja prijetnju za sigurnost hrane, nacionalnu sigurnost pa čak i za demokraciju, ustrojiti sustavno praćenje i bazu podataka upravljanja poljoprivrednim zemljištem koja će biti dostupna javnosti jer je postojeći netransparentni sustav plodno tlo za špekulante i obično velike igrače koji ilegalno koriste zemljište i zakidaju državni proračun, staviti u funkciju nekorišteno poljoprivredno zemljište oporezivanjem vlasnika ili drugih oblika naplate koji ga drže kao nerizični dugoročni kapital što u konačnici i povećava cijenu poljoprivrednog zemljišta za male zakupce, educirati poljoprivredne proizvođače o korištenju mineralnih gnojiva i ostalih mjera čije nepravilno korištenje dodatno smanjuje kvalitetu poljoprivrednog zemljišta i zagađuje okoliš, učiniti reviziju monetarne, fiskalne i trgovinske politike kako bi se smanjio njihov negativan utjecaj na poljoprivrednu politiku pa time i politiku upravljanja poljoprivrednim zemljištem.

U najširem smislu, infrastrukturu u agrobiznis čine grane, objekti i aktivnosti u (1) primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, (2) preradi, (3) distribuciji i (4) potrošnji. Podjela infrastrukturnih objekata u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji temeljem funkcija i značenja koju imaju u agrobiznisu, u agrobiznisu uključuju mlinove i pekarnice; uljare (za preradu masline i buče); stočne klaonice i rashladne objekte te uređaje za meso; mljekare (pasterizacija i prerada mlijeka); destilerije i pasterizacija i ugušćivanje vodnih sokova tj potrebna nam je prehrambena industrija riječi su predsjednika stranke Republika za Osječko baranjsku županiju prof. Dominika Mihaljevića.