Šef SOA-e najavio zaoštravanje odnosa sa Srbijom, a ni na Bosnu ne gleda s mirom

Pita li se ravnatelja SOA-e Daniela Markića, Hrvatska je, kada je posrijedi osobna sigurnost, u samome vrhu Europske unije, no ono što ni prvi čovjek obavještajne službe ne zanemaruje jesu nadolazeći predsjednički izbori u susjednoj Srbiji zbog kojih, prema njegovim riječima, valja očekivati zaoštravanje odnosa. Ono na što Markić u kontekstu te priče također stavlja naglasak jest to što je Srbija baza za ruske medije, no u obavještajnim se krugovima i mimo tog Markićeva javnog upozorenja govori o golemom utjecaju Rusije ne samo na srpske medije nego i na tamošnju društveno-političku scenu. Uz to, kada se na Srbiju gleda u regionalnom kontekstu, ono zbog čega su službe uvijek na oprezu jest njihov san o velikoj Srbiji.

Koliko se ozbiljno shvaća nadolazeća kampanja u Srbiji, toliko se ozbiljno i u SOA-i gleda na situaciju u susjednoj Bosni i Hercegovini, gdje su se od početka rata na Bliskom istoku počele spominjati ekstremističke skupine koje ne predstavljaju prijetnju samo toj zemlji nego i zemljama u okruženju.

“Poznajemo dobro pitanje islamskog terorizma. Znamo da se oko tisuću ljudi iz našeg susjedstva otišlo boriti u Siriju i Irak, od čega se barem trećina vratila, ali njima se mogu dodati i ljudi koji su frustrirani što nisu išli onamo i žele potencijalno nešto napraviti. Tako da to shvaćamo ozbiljno”, rekao je Markić, prema čijim procjenama na sigurnost u Hrvatskoj utječe i situacija u Srbiji, odnosno na Kosovu.

Loše ocjene

Za Srbiju se i inače može steći dojam da kontinuirano živi u svojevrsnom izvanrednom stanju, a alarm su za našu obavještajnu službu izbori koji Srbiji predstoje, a koji će podići tenzije u toj zemlji i utjecati na odnose između Hrvatske i Srbije, za koje se smatralo da su se barem donekle izgladili nakon što je hrvatski premijer Andrej Plenković nedavno posjetio Srbiju i sastao se s njihovom premijerkom Anom Brnabić.

Kada se govori o Srbiji, treba napomenuti kako je ta država i u nedavnom godišnjem izvješću Europske komisije dobila loše ocjene u ključnim poglavljima 23 i 24 koja se odnose na vladavinu prava, a i Komisija u svojem izvješću naglasak stavlja na normalizaciju odnosa s Kosovom te proziva Beograd zbog toga što još nije uveo sankcije Rusiji. Briselski moćnici zabrinuti su i zbog ruskog utjecaja na politiku i medije u Srbiji. Baš kao što se Vučić još nije distancirao od Rusije, tako je teško očekivati da će Srbija poslušati sugestije Komisije i uložiti više napora kako bi se postigao kompromis koji bi se onda odnosio i na normalizaciju odnosa na Kosovu.

Smiruje tenzije

Ne samo da ne treba očekivati normalizaciju odnosa na Kosovu nego su i Europska komisija i međunarodna zajednica i SOA nakon nedavnih istupa lidera bosanskih Srba Milorada Dodika ponovno na oprezu jer on opetovano najavljuje odvajanje RS-a od Bosne i Hercegovine. Prema reakcijama visokog predstavnika Christiana Schmidta, Dodik živi u golemoj zabludi ako doista misli da može podijeliti Bosnu i Hercegovinu, a njegove izjave koje idu u tom smjeru Schmidt, s kojim je Plenković u odličnim odnosima, opisuje kao prijetnje miru i stabilnosti u kompletnoj regiji. Na Dodikove poruke burno je reagiralo i američko veleposlanstvo u Sarajevu koje u svojoj reakciji podsjeća da po Ustavu Bosne i Hercegovine ni entitet ni bilo koja druga niža administrativna jedinica nemaju pravo na odcjepljenje koje Dodik već dugo zaziva začinjavajući time strasti u bosanskom loncu, ali i u regiji u kojoj tenzije rastu već neko vrijeme.

Posebno su one izražene otkako su nedavno talijanski mediji objavili upozorenje svojih tajnih službi o navodnih dvadesetak ekstremističkih džihadističkih ćelija koje trenutno operiraju na teritoriju Balkana. Na to se Markić nije referirao, no u hrvatskoj obavještajnoj službi su, kako nam sami priznaju, na oprezu, što i nije čudno kada se zna da Talijani problematiziraju grupacije kojih najviše ima na teritoriju Kosova, Albanije, BiH, u užoj Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori. Ćelije, prema pisanju IL Tempa, čini oko 500 povratnika iz ISIS-a, odnosno s ratišta u Iraku i Siriji, a u njih se često regrutira novo članstvo, pa i migranti koji prema zapadnoj Europi prolaze takozvanom balkanskom rutom.

I sam ravnatelj SOA-e svjestan je migranata koji defiliraju kroz našu zemlju, no on smiruje tenzije, iako bi i migranti Plenkoviću u kampanji mogli biti jedna od gorućih tema, posebice kada se zna da su oni jedan od razloga zbog kojih je privremeno suspendiran Schengen. Statistike kažu da je samo lani balkanskom rutom prošlo gotovo 150 tisuća migranata, a od početka ove godine do kraja ljeta stiglo ih je više od 50 tisuća. Kreću se uhodanim kopnenim putovima, a stručnjaci za sigurnost zabrinuti su ponajviše zbog toga što veći priljev migranata sa sobom donosi trgovinu ljudima, a ujedno se otvara mogućnost lakšeg dolaska do kontakta s ekstremistima.

Najviša razina

Kako dolaze hladniji dani, tako bi priljev migranata trebao i mogao biti veći pa su i zbog toga u SOA-i upaljeni sigurnosni radari, a ono što sa sobom nosi ovaj nekontrolirani priljev moglo se vidjeti i nedavno u glavnom hrvatskom gradu. Početkom studenoga petorica državljana Pakistana koje srbijanska policija povezuje s krvavim obračunima migranata u Horgošu u Vojvodini, u kojima je ubijeno minimalno troje afganistanskih migranata, uhićena su na Trešnjevci, nakon čega su pritvoreni i zbog korištenja krivotvorenih dokumenata. Mladi Pakistanci završili su u Remetincu nakon što ih je Državno odvjetništvo osumnjičilo za posjedovanje krivotvorenih portugalskih dokumenata, ali i nakon što su trojica od njih zatečena u terencu koji je ukraden u Francuskoj.

Dok političari u Hrvatskoj i Srbiji teško pronalaze zajednički jezik, policije dviju država veoma korektno surađuju pa hrvatski policajci u suradnji sa srbijanskim kolegama provjeravaju sumnje da je uhićena pakistanska družina sudjelovala u obračunima vatrenim oružjem koji su se koncem listopada dogodili na graničnom prijelazu između Mađarske i Srbije, pri čemu je ranjen jedan, a ubijeno troje afganistanskih migranata.

Do obračuna je, prema teorijama iz Srbije, došlo zbog sukoba između dviju skupina krijumčara migranata koje su se borili za dominaciju nad ilegalnim graničnim prijelazom. Inače je ova pakistanska skupina u Srbiju prešla iz Bosne i Hercegovine, odakle su ilegalno čamcem došli i do Hrvatske, gdje ih je našla naša policija tijekom kontrola koje mobilne jedinice za nadzor državne granice provode kad pretražuju lokacije za koje postoji sumnja da u njima borave migranti.

Dok sigurnosni problemi pritišću područje takozvanog zapadnog Balkana, srpski predsjednik Vučić kampanju je otvorio nedavnim velikim intervjuom koji je dao za Tanjug, a u kojem je uz ostalo upitan i o tome kako Srbiju vidi za 40 godina. Vučić je istaknuo da bez vizije nema napretka, a onda se dotaknuo Hrvatske.

“Mi smo mislili da zaostajemo za Hrvatskom 20 ili 30 godina. Stvari se mnogo brže mijenjaju. U kvaliteti života i u primanjima zaostajemo za Hrvatskom u ovom trenutku, prema našim procjenama, u različitim sferama, između četiri i šest godina. Mi ćemo za četiri godine imati prosječnu plaću u Srbiji od 1400 eura”, najavio je Vučić. U njegovoj zemlji izbori dolaze u vrijeme zastoja dijaloga s Kosovom i tijekom novih napetosti nakon oružanog sukoba na sjeveru Kosova, kada je ubijen jedan kosovski policajac i trojica Srba iz naoružane paravojne skupine, ali i nakon vala građanskih prosvjeda u Srbiji protiv nasilja koji su potaknuti masovnim ubojstvima u beogradskoj osnovnoj školi te selima nadomak Mladenovca početkom svibnja.

Dva tabora

Sadašnji parlament u kojem Vučićeva Srpska napredna stranka s koalicijskim partnerima ima komotnu većinu izabran je lani u travnju, no u Srbiji su još od 2012. godine, otkako je na vlasti Vučićeva stranka, prijevremeni izbori uobičajeni. Vladajući u kampanju ulaze koristeći Vučića kao nositelja svih lista, a na sličan se način i u HDZ-u pouzdaju u Plenkovića koji bi trebao biti stup kampanje za nadolazeće izbore na kojima se članstvo vladajuće stranke nada još jednoj pobjedi. Slično kao i u Hrvatskoj, i u Srbiji je oporba mrtvo slovo na papiru, rascjepkana je na male stranke i koalicije bez izrazito vodeće stranke, a zasad se i u Srbiji u političkom spektru mogu razaznati dva tabora – prvi koji okuplja stranke centra, lijevog centra i građanske pokrete te razne aktivističke udruge – oni sebe nazivaju proeuropskom opcijom – i drugi koji se naziva domoljubnom, suverenističkom opcijom koju bi pak hrvatska desnica nazvala srpskim radikalima.

Sve u svemu, već se sada može reći kako će kampanja u Srbiji biti žestoka, ali i usmjerena prema Hrvatskoj, u kojoj se također približavaju izbori pa će trzavica biti sa svih strana. Uobičajen je to politički folklor koji, kada su globalni politički trendovi u pitanju, dolazi u iznimno nepovoljno vrijeme, u kojem se sa svih strana sve glasnije zvecka oružjem, progovara o prijetnjama i terorizmu i u kojem se zatvaranjem granica sve zemlje koje drže do sebe i svoje sigurnosti okreću sebi i svojim građanima.