Slika hrvatskog zdravstva: Ovako nije bilo u najtežim ratnim vremenima! Sanitetski prijevoz u Splitu pred kolapsom

Potrebe za sanitetskim prijevozom u Splitsko-dalmatinskoj županiji zadnjih su godina u velikom porastu – 16 posto stanovništva koristi sanitetski prijevoz za bolnice ili toplice, a timovi dnevno odrađuju više od 220 intervencija, pa je sustav pred kolapsom, upozoravaju iz županijskog Zavoda za hitnu medicinu.

“Imamo problem jer nam silno raste potreba za sanitetskim prijevozima izvan Splita prema udaljenim destinacijama, do zagrebačkih bolnica i drugdje. U Splitu ima dana kad nam je potrebno i više od osam vozila, pa uključujemo rezervna vozila hitne medicine za prebacivanje pacijenata. Ako to ne stane bujati doći će trenutak kada više nećemo moći raditi”, upozorava ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Leo Luetić.

Svakodnevno šest do sedam vozila prevozi pacijente u Zagreb, Krapinske toplice ili Kalos u Veloj Luci, tijekom dana na područje grada Splita u dvadesetak vozila radi sedam timova sanitetskog prijevoza.

Sanitet je samo lani u Splitsko-dalmatinskoj županiji u bolničke ustanove prevezao 76.744 pacijenata, čime je prijeđeno više od 3,5 milijuna kilometara, kaže Luetić.

Županijski zavod ima 35 timova i 70 vozila. Po jedan sanitetski tim je u Hvaru, Jelsi, Visu, Supetru, Muću Donjem i Vrlici, u Kaštel Starom i Vrgorcu dežuraju dva tima, u Makarskoj, Omišu i Trogiru po tri, dok su po četiri tima u Sinju i Imotskom.

Luetić ističe kao golemi problem to što u zadnje vrijeme sanitetski prijevoz sve više koriste pokretne osobe, iako je on namijenjen prvenstveno osobama koje se ne mogu kretati ili im zbog prirode bolesti nije preporučeno samostalno kretanje.

Danas više sanitetskog prijevoza nego u vrijeme rata

Primjerice, kaže Luetić, zašto treba prevoziti sanitetom u Zagreb na pregled osobu koja je transplantirana prije više godina i koja pritom ima uredne nalaze i redovno radi.

Sanitetski prijevoz je u nadležnosti liječnika obiteljske medicine koji naloge za prijevoz sanitetom, osim iz zdravstvenih, propisuju i iz nekih drugih razloga – socijalnih ili iz želje da zadrže pacijente.

“Sve je manje ljudi spremno svoju rodbinu voziti i pratiti u bolnicu na pregled, pa onda izvade putni nalog i pozivaju sanitet. To u zadnjih pet godina raste geometrijskom progresijom, zato danas imamo više sanitetskog prijevoza nego u vrijeme rata”, ogorčen je Luetić.

Radi rješavanja tog problema, smatra Luetić, trebalo bi iz zdravstvenog sustava izdvojiti socijalne slučajeve, a za neodgovorno korištenje sanitetskog prijevoza propisati kazne.

U Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje ističu da pravo na sanitetski prijevoz ostvaruje nepokretna ili teško pokretna osoba i osoba kojoj zbog prirode bolesti nije preporučeno samostalno kretanje.

Osim izabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite nalog za sanitetski prijevoz izdaje i doktor u ugovornoj zdravstvenoj ustanovi, doktor u službi hitne medicine kod kojega je osigurana osoba u postupku liječenja, kao i ovlašteni liječnik HZZO- a.

Kontrolu izdavanja naloga za sanitetski prijevoz provode ovlašteni kontrolori ugovornog subjekta, a moguća je i po zahtjevu pružatelja usluge sanitetskog prijevoza koji sumnjaju u opravdanost izdavanja naloga, te predstavki samih osiguranika koje smatraju da imaju pravo na sanitetski prijevoz.