SOA izdala izvješće koje ledi krv u žilama: ‘Nabavljaju oružje i obučavaju se’

Hrvatska trenutno ne suočava se s neposrednim ugrozama svoje nacionalne sigurnosti ili ustavnog poretka, no nestabilnost u Europi i širem susjedstvu unosi dodatne izazove u sigurnosni kontekst države. Najnovije izvješće Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) za 2024. godinu ukazuje na ključne sigurnosne prijetnje koje bi mogle imati utjecaj na unutarnju stabilnost Hrvatske, ali i na njezinu poziciju u regiji.
Prema analizi SOA-e, među najvećim rizicima za Hrvatsku izdvajaju se kibernetički napadi, mogućnost pojedinačnih terorističkih incidenata, ilegalni prijelazi granica te nestabilnost na Zapadnom Balkanu. Iako u Hrvatskoj ne djeluju organizirane terorističke skupine, postoji oprez zbog potencijala radikalizacije pojedinaca pod utjecajem ekstremističke propagande, što predstavlja stalnu, ali nisku prijetnju.
Posebnu pozornost SOA posvećuje ranjivim skupinama, osobito mladima s mentalnim poteškoćama, koji su izloženi utjecaju ekstremističkih ideologija i mogu biti skloni nasilnim djelima. Islamski ekstremizam ostaje dominantan izvor prijetnji u Europi, s porastom broja samostalnih napadača, uključujući mlade i maloljetne osobe, ali i migrante iz afričkih i azijskih država. Na području Zapadnog Balkana, kao i u Hrvatskoj, postoji određeni broj sljedbenika salafizma, no nasilni oblici te ideologije su manje prisutni.
Povratak džihadista
Vrlo zabrinjavajuće za regiju jest povratak stotina bivših džihadista iz Sirije i Iraka, koji su u većini slučajeva bili kažnjeni na kratke zatvorske kazne i već su na slobodi, što otvara pitanja o njihovoj budućoj ulozi u sigurnosnoj situaciji. Posebno su u fokusu žene s hrvatskim državljanstvom koje su bile radikalizirane i koje se nalaze u kampovima pod kontrolom sirijskih Kurda.
Migrantski val posljednjih godina iskorišten je kao kanal za infiltraciju pojedinaca povezanih s terorizmom, što dodatno komplicira sigurnosnu sliku. U Hrvatskoj, međutim, ne postoje značajniji ekstremistički pokreti, premda se pojedinci i manje skupine s radikalnim uvjerenjima povremeno pojavljuju.
Ekstremno desne skupine i dalje pokazuju tendenciju djelovanja protiv demokratskih ustavnih vrijednosti Hrvatske, s pokušajima paravojnog organiziranja, vojne obuke i nabave oružja, s ciljem rušenja postojećeg poretka. U siječnju 2025. jedan hrvatski državljanin povezan s nasilnom ekstremno desnom mrežom Terrorgram Collective uvršten je na američku listu globalnih terorista. Cijel izvješće SOA-e pogledajte OVDJE.
Kakva je situacija u susjedstvu?
Unutar ekstremno desnih krugova prisutni su i neonacistički pokreti, kao i netrpeljivost prema migrantima i stranim radnicima. Iako je razina prijetnji od tih skupina niska, oprez zbog samoradikaliziranih pojedinaca ostaje na snazi. S druge strane, lijevi ekstremisti ne predstavljaju ozbiljan sigurnosni rizik zbog svoje malobrojnosti i nedostatka organizacije, a velikosrpski ekstremizam u Hrvatskoj također je na niskoj razini.
U susjednoj Srbiji, tijekom protuvladinih prosvjeda, vlast koristi medije za širenje narativa o vanjskim neprijateljima, uključujući Hrvatsku, koju prikazuje kao „trajni antisrpski faktor“ i optužuje za podršku protestima. Također, SOA upozorava na pritiske i protjerivanja hrvatskih državljana iz Srbije.
Značajan politički utjecaj na regiju ima Srpska pravoslavna crkva (SPC), koja promovira koncept „Srpskog svijeta“ i nacionalističke ideje „jedan narod, jedna vjera, jedna država“. Rusija, kao strateški saveznik Srbije, nastavlja sa složenim diplomatskim i obavještajnim aktivnostima kojima pokušava usporiti euroatlantske integracije na Zapadnom Balkanu, uključujući političku i vojnu podršku Beogradu.
Kibernetička sigurnost u fokusu
Kibernetička sigurnost također je u fokusu SOA-e, jer se bilježi rast napada na državne institucije. Tijekom 2024. evidentirano je 38 kibernetičkih incidenata, od kojih su dvije trećine izvele ruske hakerske skupine. Primjer je ucjenjivački napad na klinički bolnički centar u kojem su ukradeni i zaključani podaci medicinske dokumentacije. SOA je spriječila širenje štete i vratila ukradene informacije.
U zaključku, iako Hrvatska trenutno nema neposrednih prijetnji, složena sigurnosna situacija u regiji i svijetu zahtijeva stalnu pažnju i spremnost za odgovor na kibernetičke napade, radikalizam i nestabilnost u susjedstvu.
Izvor:dnevno/Foto: Fah
Autor: F.F.



