ŠOKANTAN INTERVJU HRVATSKOG VELEPOSLANIKA U SRBIJI! Domovinski rat proglasio građanskim
I TO NIJE SVE
Hrvatski veleposlanik u Srbiji Hidajet Biščević ovih je dana dao intervju povodom obljetnice pada Vukovara, a u tom opsežnom razgovoru uz ostalo je Domovinski rat nazvao građanskim ratom, a službenu politiku Srbije minama u hrvatsko-srpskim odnosima. Kako je objasnio u razgovoru za Diplomacy and Commerce do pomaka u odnosima je došlo, i iako Biščević ne smatra da ima neku posebnu ulogu u tome, smatra kako su dvije države u posljednje vrijeme odnose stavile na uređeniji kolosijek.
”Razlike postoje, istovremeno postoje iskrice, ali nemamo situaciju da Zagreb ili Beograd jedan drugome prosvjedne note šalju jednom tjedno”, objasnio je hrvatski veleposlanik priznajući kako se razgovara na različitim razinama pri čemu je fokus stavljen na ključna pitanja.
Na upit o važnosti prekinutih lanaca prošlosti, koje je Biščević najavljivao na početku svojeg mandata, on odgovara kako bi bilo pretjerano reći da su ti lanci prekinuti.
Odzvanjaju stare parole
”Još se vrte stari narativi i odzvanjaju stare parole, još se probija stara svijest. Ono što zabrinjava je nešto što ne primjećujemo dovoljno, prošlo je tri desetljeća od raspada i razdvajanja, odnosno gotovo tri desetljeća od završetka građanskog rata. Trideset godina dakle. Istina, sve što se događalo 1990-ih s raspadom bivše države bila je najveća i najšokantnija promjena geopolitičke konfiguracije u Europi nakon pada komunizma i Berlinskog zida”, kazao je Biščević podsjećajući kako ni jedna europska regija nije prošla kroz takav tunel i takve potrese.
”Ovo je etnički, vjerski, politički, kulturološki najkompliciraniji kutak Europe, s teškim nasljeđem sumnji, nepovjerenja i otvorenog neprijateljstva, posebno u hrvatsko-srpskim odnosima. Oba ova aspekta nedvojbeno pokazuju da prekinuti lanac prošlost nije lako, ali je ipak prošlo trideset godina. Ako smijem možda dati prilično opscenu usporedbu, njemački turisti ljetovali su na obali zemlje koju su devastirali deset godina prije na koncu Drugog svjetskog rata, Americi i Vijetnamu trebalo je trideset godina za radikalnu promjenu njihovih odnosa, a da ne spominjemo Nijemce i Francuze i njihovu povijest”, analizira veleposlanik. Dodaje da je “pred nama ogroman posao i veliki izazov u sklopu kojega ne treba biti talac prošlosti što je danas teže jer je u u našem širem što europskom, što globalnom okruženju prisutan povratak u prošlost”, a po njegovim riječima obnavljanje hladnog rata baca sjenu na ova područja te utječe na odnose u regiji.
”Hrvatska i Srbija i hrvatsko-srpski odnosi ključni su za stabilnost, mir i sigurnost ovog dijela Europe. Svjesni smo da je regija opterećena neriješenim pitanjima, složenim odnosima i zamrznutim sukobima, ali ništa od toga ne može premašiti važnost hrvatsko-srpske komponente u stabilnosti regije. To je ključno i sa stajališta Eu jer osigurava stabilnost ovog dijela Europe”, tvrdi Biščević uz opasku da mi u Hrvatskoj smatramo kako cijeli zapadni Balkan po prirodi povijesnog razvoja, zemljopisa i političkih očekivanja stanovništva pripada EU.
”Zasigurno ste primijetili da je Hrvatska jedan od najvatrenijih zagovornika jasne, dosljednije politike proširenja EU i da se u tom smislu zalaže za kontinuitet pristupnih pregovora sa Srbijom, dosljedno i pošteno. Ponekad mi je nejasno kako i zbog čega takav politički stav hrvatske strane ne izaziva adekvatan odgovor srpske strane. Želja nam je vidjeti Srbiji u EU jer je to naš najznačajniji strateški i sigurnosni interes, potičemo vaše pristupne pregovore i otvaranje novih klastera, ali nismo naišli na adekvatne recipročne poteze.
Povremeno se tvrdi da hrvatska strana pribjegava ucjenama, no upravo je suprotno, riječ je o tzv.temeljnim pitanjima pregovaračkog procesa i podjednako važno, pitanjima čijim bi se rješenjem Srbija rasteretila dijela tereta koji je nosila do 90-ih godina, govorim primjerice o nestalim osobama”, poručio je veleposlanik koji smatra da to više ne mora biti pitanje odgovornosti, kazne ili napetosti oko prirode odnosa već naprosto humanitarno pitanje lociranja posmrtnih ostataka nestalih osoba te njihova predaja njihovim obiteljima.
U svojem se intervjuu Biščević referirao i na odlazak Angele Merkel odgovarajući na pitanje je li to kraj Berlinskog procesa.
Berlinski proces i Zapadni Balkan
“Koliko god da je Berlinski proces, sa svojim razrađenim političkim i razvojnim komponentama bio ‘političko dijete’ kancelarke Merkel, svojevrsno osobno svjedočanstvo njene privrženosti zapadnom Balkanu, u jeku stagnacije odnosa Unije sa šest država regije, postao je ključan dio politika vezanih uz ovaj dio Europe. Ne vjerujem u zastoj, a još manje u kraj Berlinskog procesa jer su osim Njemačke tu i druge ozbiljne zemlje, koje su pokazale zainteresiranost, a postoje i međunarodne institucije te planovi razvoja. Govoreći o ranije spomenutim geopolitičkim trendovima povezanima uz Balkan bit će značajno pratiti kako će se intenzitet odnosa razvijati u kontekstu vidljive agende Rusije, SAD-a i drugih svjetskih dionika”, komentirao je hrvatski veleposlanik referirajući se i na gospodarske odnose koji među dvjema državama napreduju iz godine u godinu.
”Političko ozračje kao što sam rekao ranije nije idealno, ali postepeno ide prema smirivanju i stabilizaciji, usprkos raznim ‘minama’ s kojima se moramo snalaziti, poput stava jezičnog odbora koji negira postojanje hrvatskog jezika. Igre oko takozvanog bunjevačkog jezika, i mnoge bespotrebne nevolje s kojima se susreće hrvatska manjina, za razliku od suprotnog položaja srpske zajednice u Hrvatskoj. Gospodarski odnosi su stabilni, pa posljednjih godina unatoč pandemiji bilježe uzlazni trend. To je definitivno ohrabrujuće jer pokazuje da u stvarnom životu i tzv.realnom sektoru postoji jedna vrsta energije i otkrivanja zajedničkih interesa koji nadjačavaju nacionalističku i izonacionalističku retoriku”, ocjenjuje Biščević.
U intervjuu se novinar prisjeća situacije od prije nekoliko mjeseci kada je Hrvatsku pogodio niz potresa, tada su se ljudi okupili ispred Biščevićeva ureda te tako dali potporu žrtvama, međutim, nakon svega četiri mjeseca hrvatska zastava uklonjena je s njegova prebivališta, a autora ovoga intervjua zanimao je osvrt hrvatskog veleposlanika na tu situaciju.
”Kao diplomat, ne bih smio odgovarati na to pitanje, jer što god da rekao moglo bi se shvatiti kao ‘miješanje u unutarnje stvari’, a to je nešto što diplomati nastoje izbjeći, no iskoristiti ću priliku. Prije svega, bio sam neizmjerno zahvalan ljudima koji su se dan nakon potresa okupili pred Veleposlanstvom i iskazali emotivnu solidarnost. To pokazuje da smo i želimo biti ljudi, da naši nacionalni dresovi ne smiju biti važniji od ljudske solidarnosti”, kazao je Biščević podsjetivši na niz inicijativa koje su zatim pokrenute, a u koje su uključio niz srpskih umjetnika, ondašnja poslovna zajednica te Vlada Srbije.
Međutim, kada je o samoj zastavi riječ, Biščević je u intervjuu prepričao jednu anegdotu. ”Kada je policija u šest sati ujutro pozvonila na vrata Veleposlanstva da mi priopće kako je pronašla potrganu zastavu, u kontejneru, bio sam prvih pola minute užasnut i ljut, ali onda sam im pogledao lica i uvidio da je tim policajcima bilo neugodno, pocrvenjeli su i ispričali se,. To su dva lica Srbije, lice solidarnosti i lice iza poderane zastave”, ocijenio je veleposlanik navodeći da je to kontroverza koju Srbija sama mora riješiti.
Po njegovim riječima, paradoks odnosa između Hrvata i Srba uz ostalo jest i taj što je gotovo nemoguće na razini Europe pronaći dvije nacije koje dijele toliko sličnosti, a opet toliko međusobnih jazova, sumnji i odbojnosti. ”Upotrebljavamo dva jezika, ali se razumijemo, bliski smo kulturološki, da ne govorim o nacionalnim kuhinjama i drugim stvarima. Naravno da je politička povijest učinila svoje i ostavila posljedice koje se još uvijek fokusiraju na razlike”, kazao je Biščević.
O stavovima koje je veleposlanik Biščević iznio u ovom intervjuu poslali smo upit Ministarstvu vanjskih poslova, a njihov odgovor objavit ćemo po dospijeću.
