ŠOKANTNI PODACI IZ POPISA STANOVNIŠTVA U Molvama, Podravskom Marijinom svetištu, manje od 60 posto katolika, ali postoji caka…
Broj katolika u županiji u 10 godina smanjio se za otprilike isto toliko posto
Državni zavod za statistiku jučer je izašao s novim podacima vezanima uz prošlogodišnji popis stanovništva, a najviše rasprave u javnosti izazvala je činjenica da se sve manje popisanih izjašnjava katolicima. Tako je u Hrvatskoj 2011. godine bile nešto više od 86 posto katolika, a sada je ta brojka znatno manja i iznosi 79 posto.
Isto vrijedi i za Koprivničko-križevačku županiju, u kojoj se prije 10 godina 93 posto popisanih izjašnjavalo katolicima, a sad je ta brojka spala na 84 posto. Preciznije gledano, od 101.221 žitelja u našoj županiji, njih 85.253 se izjasnilo katolicima. Slijede Ostali kršćani s gotovo šest posto, skoro tri posto njih izjasnilo se nevjernicima, odnosno ateistima, dok je pravoslavaca, primjerice, malo manje od dva posto.
Što se tiče gradova, u Koprivnici je 80 posto katolika, Križevcima 85, a Đurđevcu 88 posto, no posebno u oči upadaju podaci vezani uz Molve, Drnje i Kloštar Podravski, gdje prema popisu ima manje od 70 posto katolika.
Primjerice, Molve su vjersko središte, mjesto koje promovira vjerski turizam i tijekom kolovoza redovito okuplja na tisuće vjernika, a popis tvrdi da se u selu nalazi tek 58 posto katolika. U Drnju ih ima 64 posto, a u Kloštru Podravskom 68 posto. Mnogi su se protiv ovih brojki odmah pobunili, tvrde da nisu točne i da popis ne pokazuje pravo stanje stvari, jer Molve su prije 10 godina imale 99 posto katolika, Kloštar 98, a Drnje 95.
Prošlogodišnji popis imao nešto što raniji nisu imali
No, problem ovaj put leži u nečem drugom. Naime, u Molvama se nalazi čak 39 posto Ostalih kršćana, Kloštru Podravskom 30, a Drnju 27 posto. Mnogi se sad s pravom pitaju što znači to Ostali kršćani? Prema objašnjenju Državnog zavoda za statistiku, u Ostale kršćane uključeno je 96,47 posto osoba koje su se na pitanje o vjeri izjasnile kao kršćani, od čega se na pitanje o vjerskoj zajednici 87,26 posto izjasnilo da pripada Katoličkoj crkvi, njih 0,84 posto izjasnilo se da pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Hrvatskoj, dok se za ostale vjerske zajednice pojedinačno izjasnilo manje od 0,50 posto.
Dakle, ispada da veliku većinu onih iz kategorije Ostali kršćani, zapravo, čine osobe koje su se izjasnile kao kršćani članovi Katoličke Crkve, drugim riječima – katolici. Preciznije, ako ste na popisu stavili ili rekli da ste vjernik, kršćanin, Kristov itd. te dodali da pripadate Katoličkoj Crkvi, Državni zavod za statistiku nije vas ubrojao u katolike već u Ostale kršćane. To ujedno i pojašnjava tezu zašto Ostali kršćani čine značajne udjele u tradicionalno snažno katolički orijentiranim sredinama u Podravini, ali i Slavoniji i Dalmaciji.
Tako nešto nije se moglo dogoditi na ranijim popisima, jer je prošlogodišnji imao, osim pitanja o vjeri, i pitanje o pripadnosti vjerskoj zajednici, a sukladno tome, izgubio se i broj katolika. Ali samo na papiru i zato mnogi tvrde je ovaj popis nelogičan. U stvarnosti je situacija sasvim drugačija i pridodamo li katolicima u Molvama i gotovo 40 posto ostalih kršćana, dolazimo do slične brojke kao i prije 10 godina.
Pravo stanje stvari je takvo da je broj katolika pao, ali za otprilike dva posto, a ne kao što nam to sugerira ovogodišnji popis. Komentiranjem prihvaćate naše Uvjete korištenja, komentiranja i zaštite privatnosti!
