ŠOKANTNI ‘TRANSKRIPTI GENOCIDA’ Nemilosrdni Karadžić: Ja sam stao iz plana za Srebrenicu i ne kajem se za to
Projekt Memorijalnog centra Srebrenica ‘Transkripti genocida’ razotkrio je šokantne detalje rasprava Skupštine srpskog naroda u BiH, kasnije Narodne skupštine Republike Srpske, u razdoblju od 24. listopada 1991. do 21. veljače 1996. godine.
Ova online platforma istraživačima, znanstvenicima, organizacijama civilnog društva, medijima i svim zainteresiranima omogućava jednostavan uvid u najvažnije odluke srpskog ratnog rukovodstva u Bosni i Hercegovini.
Iako je pristup platformi trenutno ograničen, autori namjeravaju da se krug dostupnosti postupno širi. Transkripti navedenih sjednica i ranije su bili dostupni javnosti, no ne u tom obujmu niti na jednom mjestu. Korišteni su tijekom mnogobrojnih suđenja za ratne zločine na Haškom sudu.
Ovo je nekoliko primjera izlaganja koja su se vodila na sjednicama, a koje oslikavaju atmosferu, razmišljanja i planove srpskog rukovodstva prema Bosni i Hercegovini i Bošnjacima.
Dijelovi transkripta
Na sjednici 13. veljače 1995. govorio je Radovan Karadžić koji je govorio da Srbi nisu htjeli prihvatiti princip Cutileirovog plana da je BiH država, osim ako bi bila konfederacija, pri čemu je minimum da “naša država ne može biti utopljena ni u čiju državnost i suverenost osim po našoj volјi u državnost i suverenost Republike Srbije, ne može čak ni Jugoslavije, jer ako je Jugoslavija onda mi hoćemo zadržati svoju federalnu jedinicu, svoju državu kao federativnu jedinicu te federacije, mada je naš prioritet bio da postanemo dio Srbije”, govorio je Karadžić.
“Nitko nam ništa drugo nije nudio nego da nestanemo, da poništimo svoju državu, da prihvatimo zajedničku državu s Izetbegovićem, odnosno s muslimanima i Hrvatima i jasno su nam na koktelima i ručcima rekli to je gospodo zato što mi nećemo prihvatiti postojanje islamske države u Europi, što će reći da smo mi žrtvovani da ne bi bilo te države nego da bi bila mješovita, što će reći da mi svoje živote i živote naših generacija potrošimo na neutralizaciju islama, a da Europa bude zajednica sretnih kršćanskih naroda dok joj mi čuvamo zidine kao neki opkop neke prlјave vode koji i ne postoji ni za što drugo nego da neutralizira islam. Mi to nismo prihvatili”, naveo je Karadžić.
Na sjednici 15. i 16. listopada 1995. godine govorio je Milorad Dodik.
“A najveća greška rata je Srebrenica i Žepa i za to netko treba snositi odgovornost. Nismo se olako smjeli odreći prostora na kojima smo mi mogli raditi diplomatske poene, a mi smo napravili diplomatsku propast. Tko je odgovoran za to? Mi smo legalizirali pred MZ da se mogu uzeti zaštićene zone, a onda smo nakon pet dana galamili kako se ne može na zaštićenu zonu RSK udarati, a mi smo prije pet dana uradili to što smo uradili. Izgubili smo poziciju koju smo mogli braniti”, naveo je.
Odgovorio je Karadžić.
“Ja sam kao vrhovni komandant stao iza plana za Žepu i Srebrenicu, za Srebrenicu uglavnom, Žepa se podrazumijevala. Gospodo, mi bismo izgubili rat da postoji Žepa s 90 tisuća naoružanih muslimana, izgubili bismo rat. Osobno sam nadgledao plan bez znanja GŠ, ni ne krijući nego slučajno nailazeći generala Krstića i savjetovao mu da ide u grad i da proglasi pad Srebrenice, a poslije ćemo se juriti s Turcima po šumama, odobrio sam i bliži zadatak i radikalni zadatak i ne kajem se za to. Nije točno da smo mi zbog toga imali Krajinu, kao sve do tada Hrvatska nije namjeravala napasti Krajinu i napala je zbog Srebrenice, ili zbog toga se svijet nije sažalio nad Srbima”, rekao je.
Nekoliko mjeseci kasnije, 17. prosinca 1995. godine, ponovo je govorio Dodik.
“Predsjedniče, ja ovdje izlazim da bih opovrgnuo optužbe koje je Grujo Lalović iznio prema Klubu poslanika, Nezavisnom klubu. One su zaista žestoke i traže definitivno određenje Skupštine po tom pitanju. Ne moram napominjati šta je g. Lalović iznio, ali moram reći da smo se mi zaista razlikovali u razmišlјanju kako doći do konačnog određenog rješenja, ali nikada nismo bili u funkciji da se nacionalni interesi srpskog naroda dovedu u pitanje na ovim prostorima. Mi smo se zalagali na neki drugi način pokušali, ali zaista samo pokušali da ovoj skupštini prezentiramo naše mišlјenje i vi morate prihvatiti činjenicu da veoma rijetko, gotovo nikada naši prijedlozi nisu prolazili. Ja sada neću raditi jedan presjek svega toga šta je i kako je sve predlagano, mada vam to sve mogu reći i moglo bih se jasno definirati na kojoj strani treba tražiti određene krivce za sve ovo, ali moram reći da je naš pristup od početka bio taj, da smo mi smatrali da ovu našu pravednu borbu u Republici Srpskoj ne možemo izvesti do kraja bez Srbije, bez obzira tko tamo sjedio kao predsjednik i je li to tamo Milošević ili sutra neko drugi, smatrali smo neophodnim da to bude određeni nivo suradnje. Sve do tada dok je naše državno rukovodstvo surađivalo sa Srbijom mi smo smatrali da nema potrebe da mi bilo što tamo pokušamo, a sve i nakon toga što smo činili zaista je bilo samo pokušaj. Prema tome nikakav odlučujući doprinos ukupnoj situaciji i ukupnom ovakvom rješenju”, naveo je Dodik.
