Središnji državni ured za obnovu detaljno nam je opisao kako se gradilo, no Zlatko Mateša nije bio baš rječit: 'Nije to razina premijera'
Potvrđeno je da je spomenuta dokumentacija na raspolaganju svim državnim tijelima, pa i Državnom odvjetništvu koje je - nakon izvještaja o dvadesetak godina starim srušenim kućama u potresu i izjavi premijera Andreja Plenkovića da ove događaje treba ispitati - prošlog tjedna objavilo da je pokrenulo izvide.
Ukupno, u ovom procesu je na području cijele države obnovljeno oko 158 tisuća kuća i stanova, odnosno čak 14,8 posto stambenog fonda. Vrijednost posla iznosila je 17,6 milijardi kuna i on je gotovo u cijelosti financiran sredstvima iz državnog proračuna. Tek oko 4 posto stiglo je od međunarodne pomoći.
Kako bi se razjasnile nejasnoće oko procedure, oko činjenice da se obnova obavljala bez izdanih građevinskih dozvola i s očitim propustima u gradnji barem na dijelu kuća, Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje za tportal je detaljno opisao postupak koji se provodio.
Tko je sve bio nadležan
Od 1997. do 1999. godine, kada je obnovljena većina objekata na području Sisačko-moslavačke županije, posao je bio u nadležnosti Ministarstva razvitka i obnove, koje je vodio pokojni Jure Radić. U stvaranju programa i modela obnove su sudjelovali još i Građevinski fakultet u Zagrebu, Hrvatski institut za mostove i konstrukciju, Institut građevinarstva Hrvatske 'te još mnogobrojni drugi uredi, ministarstva i tvrtke', kako se navodi.
PREMIJER U RAZDOBLJU 1995.-2000.
Mateša: 'Zaista ne znam o čemu se radi'
Zlatko Mateša, sedmi hrvatski premijer čiji je mandat trajao od studenoga 1995. do siječnja 2000. godine, kada je obnovljen najveći dio od 158 tisuća ratom uništenih kuća i stanova, za tportal kaže da je zbog omogućavanja povratka prognanika bilo iznimno bitno obaviti posao u najkraćem mogućem vremenu.
'Koliko znam, ne postoji država koja je svojim ljudima bez ikakve naknade obnovila toliki broj kućica i stanova. I to isključivo iz vlastitih sredstava, jer nismo imali pristup stranim sredstvima i fondovima', kaže Mateša. Informacije o mogućim nepravilnostima, kao i vijesti o urušavanju određenog broja tih kuća, on ne želi detaljno komentirati.
'Zaista ne znam o čemu se radi, niti se premijer bavi takvim detaljima, niti mogu procijeniti jesu li ili nisu kuće trebale izdržati potres od 6,4 stupnja. To nije razina premijera', kaže Mateša.
'Program obnove se provodio sukladno Zakonu o obnovi i u samoj provedbi obnove je sudjelovalo više tijela. Kao prvi korak, nadležne županijske komisije za popis i procjenu ratne štete utvrđivale su kategorizaciju stupanja štete ratom uništenih materijalnih dobara, a sve u skladu sa Zakonom o utvrđivanju ratne štete. Na osnovi kategorizacije ratne štete, tadašnji županijski državni uredi, kao prvostupanjska tijela, odlučivali su o pravu na obnovu svakog podnositelja zahtjeva za obnovu, a sve prema prethodno navedenom stupnju štete koju su procijenile nadležne županijske komisije. Na osnovu donesenog pozitivnog rješenja o pravu na obnovu, oštećeni objekti ulazili su u program obnove koji se provodio temeljem navedenog Zakona o obnovi, zatim temeljem podzakonskih akata, uredbi i pravilnika koji definiraju da se za svaki objekt izrađuje Uputa o načinu sanacije (koju izrađuju stručne tvrtke - projektanti), na koju vlasnik/korisnik obnove daje svoju pisanu suglasnost i koje se od ovlaštene tvrtke/revidenta kontrolira te se nakon toga započinje sa radovima obnove', objašnjavaju u Državnom uredu.
'Tijekom provedbe programa obnove, u postupku javne nabave za svaku kuću ili stan ugovoren je projektant, izvoditelj radova te stručni i područni nadzor koji su pratili i kontrolirali obim, količinu i kvalitetu izvedenih radova. I sam korisnik ukoliko je bio prisutan u vrijeme obnove, mogao je pratiti dinamiku i kvalitetu radova. Nakon završene obnove obavljao se tehnički pregled na kojem su sudjelovale stručne službe: projektant, stručni nadzor, područni nadzor i izvoditelj radova. Također, s vlasnikom/korisnikom obnove potpisivao se zapisnik o primopredaji na kojem je svaka od navedenih strana mogla napisati svoje eventualne primjedbe', dodaje se u odgovoru ovog ureda.
Na potezu je DORH
'Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje raspolaže podacima i dokumentacijom za objekte obuhvaćene programom obnove te će isti biti na raspolaganju nadležnim tijelima', zaključuje se u odgovoru tportalu.
Dakle, akoje DORH doista zainteresiran istražiti vjerojatne nepravilnosti prilikom obnove, trebat će samo identificirati drastično oštećene kuće i potom uroniti u dokumentaciju. Stručnjaci tvrde da se fušarenje pri obnovi može okarakterizirati kao ratno profiterstvo, pa za to ne bi trebala postojati zastara.
