“Šteta bez presedana”: Nitko ne zna otkud oštećenje na Sjevernom toku?

Kremlj je u utorak objavio da ne odbacuje mogućnost da je šteta na plinovodima Sjeverni tok u Baltičkom moru nastala sabotažom, dok Europska komisija kaže da je preuranjeno nagađati o uzroku curenja plina u dva plinovoda koji su namijenjeni za dopremu plina iz Rusije u Europu.

Nord Stream AG, upravitelj plinovoda, ranije u utorak objavio je da su tri morske linije Sjevernog toka doživjele štetu “bez presedana” u jedan dan.

“Ne može se odbaciti nijedna opcija”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov kad je upitan o mogućnosti sabotaže.

Dodao je da je Kremlj veoma zabrinut oko te situacije koja zahtijeva hitru istragu jer to predstavlja problem za energetsku sigurnost “cijelog kontinenta”.

Europska komisija pomno prati razvoj događaja i zasad ne vidi nikakav utjecaj na sigurnost opskrbe Europe, rekao je glasnogovornik Komisije.

“U ovoj fazi vrlo je preuranjeno nagađati o tome koji su uzroci… Zemlje članice razmatraju ovo pitanje, ostat ćemo u bliskom kontaktu s njima, ali stvarno nije trenutak za nagađanje”, kazao je on na redovitoj tiskovnoj konferenciji.

Švedska pomorska uprava u utorak je upozorila na dva curenja na ruskom plinovodu Sjeverni tok 1 u švedskim i danskim vodama, nedugo nakon što je otkriveno curenje i na plinovodu Sjeverni tok 2.

“Postoje dva curenja na Sjevernom toku 1 – jedno u švedskoj i jedno u danskoj gospodarskoj zoni. One su vrlo blizu jedna drugoj”, rekao je glasnogovornik švedske pomorske uprave (SMA).

Curenje je locirano sjeveroistočno od danskog otoka Bornholma, rekao je glasnogovornik, dodavši da ne zna uzrok.

U ponedjeljak su danske vlasti zatražile od brodova da se klone radijusa od pet nautičkih milja jugoistočno od Bornholma nakon curenja plina iz neaktivnog plinovoda Sjeverni tok 2.

Tlak u plinovodu Sjeverni tok 2 koji je trebao udvostručiti isporuke ruskog plina u Njemačku, naglo je pao u noći s nedjelje na ponedjeljak sa 105 na sedam bara, izjavio je u ponedjeljak glasnogovornik operatora.

Plinovod Sjeverni tok 2 trebao je dopremati ruski plin kroz Baltičko more do Njemačke i dovršen je krajem prošle godine. SAD mu se protivio, tvrdeći da će pojačati ovisnost Europe o ruskom plinu. Kritizirala ga je i Ukrajina, žaleći se da će izgubiti prihod od tranzita ruskog plina.

Njemačka ga je zbog ruske invazije na Ukrajinu stavila na led i pokušava pronaći nove izvore nabave plina. U trenutku kada ga je njemački kancelar Olaf Scholz blokirao zbog ruske invazije na Ukrajinu, u plinovodu je isporuku čekalo 300 milijuna prostornih metara plina, navodi Reuters.

Baltički plinovod, novi podmorski plinovod koji isporučuje norveški plin u Poljsku s godišnjim kapacitetom od 10 milijardi kubičnih metara dnevno, trebao bi biti svečano otvoren u utorak.