‘ŠTO JE SLJEDEĆE, UJEDINJENJE S MAJČICOM SRBIJOM?’ Karamarko izrigao vatru, ali Plenkovića nije dirao: Njih dvojica se poštuju i drže si leđa

SAVEZ KOJI SE KRIJE

Bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko svako se malo u javnom prostoru spomene u kontekstu povratka, no unatoč tome, on zasad ni po čemu nije pokazao ambicije da se vrati u političku arenu.

Upućeni svjedoče da i sada, otkako se preobratio, živi prilično mirnim i lagodnim životom te da mu takav status odgovara, a premda ga je premijer i aktualni šef HDZ-a Andrej Plenković naslijedio u prilično nezahvalnim okolnostima, Karamarko predsjedniku svoje stranke ništa ne zamjera, prenosi Dnevno.hr .

Štoviše, upućeni svjedoče da su Karamarko i Plenković u korektnim odnosima te da je bivši šef vladajuće stranke zadovoljan načinom na koji se Plenković obračunao s kadrovima Milijana Brkića koji bi se mogao smatrati zajedničkim neprijateljem.

Zbližili se Karamrko i Plenković

Pita li se Karamarkove prijatelje, njegov kadar nije ni nedavno privedeni ministar graditeljstva Darko Horvat jer je on izašao iz Vasine političke radionice, baš kao i Tomislav Tolušić koji je u timu s Brkićem i Mirom Kovačem svojedobno na unutarstranačkim izborima nastojao eliminirati Plenkovića s čela HDZ-a.

Plenković i Karamarko su se zbližili u ono vrijeme kada je privedena Karamarkova supruga Ana Karamarko, priča naš dobro upućeni sugovornik te dodaje da njih dvojica imaju saveznički odnos i da se Karamarko zasad neće formalno vraćati u politiku.

Unatoč tome, Karamarko je nedavno neformalno kritizirao predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, koji se također smatra Brkićevim kadrom, osvrćući se na njegovu retoriku na vlastitom profilu na Facebooku koji je ujedno postao jedino Karamarkovo političko glasilo.

“Kad razmišljam o navedenoj političkoj situaciji, nameće se asocijacija na nama blizak problem Bosne i Hercegovine. Čini se da bi ta država Bošnjaka, Hrvata i Srba, dakle i naša domovina, mogla postati sljedeće problematično žarište. Žarište u njedrima Europe, jer ‘loptica će se možda prebacivati na tuđi teren’.”

Bosanski lonac

“Svjedočimo dugogodišnjoj srpskoj, secesionističkoj politici i nepriznavanju BiH. Svjedočimo izjavama nezgrapnog tragičara Dodika o odcjepljenju i osamostaljenju tzv. RS (koja je nastala etničkim čišćenjem i genocidom nad Hrvatima i Bošnjacima) iz sastava BiH. Što bi moglo biti sljedeće uprizorenje osim ‘prisajedinjenja s otadžbinom, majčicom Srbijom’?! A ta majčica, naoružana do zuba, mogla bi uputiti nekakve snage radi ‘očuvanja mira’ i ‘srpskog sveta’. Modus operandi – Donjeck i Luhansk. I zato, kad hrvatski glas zakrekeće – čuvajte Republiku Srpsku, ne mogu to ocijeniti nikako drugačije doli političkom glupošću, trgovinom ili izdajom hrvatskog nacionalnog interesa.

Koju to RS treba čuvati? Onu koja je očišćena od Hrvata i Bošnjaka? Ili možda onu u čije ime Biljana Plavšić 1998. dodjeljuje Orden Karađorđeve zvijezde prvog reda popu Momčilu Đujiću, četničkom zločincu glavom i bradom. Ima toga napretek… Aksiom interesa RH i BiH jest – Srbija do Drine. Nestanak BiH je uvod u ostvarenje bolesnog sna – Virovitica, Karlovac, Karlobag”, napisao je uz ostalo Karamarko, aludirajući na Čovićevu bliskost s Miloradom Dodikom, s kojim je podjednako blizak i aktualni hrvatski predsjednik Zoran Milanović, koji je već mjesecima u žestokom sukobu s Plenkovićem.

Kritizirajući Čovića koji je na tragu Milanovićeve i Dodikove politike, Karamarko je zapravo izrekao ono što se Plenković još ne usudi izgovoriti naglas, a te stavove nastavio je širiti i u svojoj idućoj objavi u kojoj je neizravno kritizirao Milanovića koji “hrvatuje”, a usporedno s time podržava “Dodika i dodikiće” podsjećajući da je on još 2016. godine održao sastanak s koordinatorom za međunarodna energetska pitanja State Departmenta SAD-a Amosom J. Hochsteinom s kojim je razgovarao o strateškoj poziciji Hrvatske na energetskoj karti regije i Europske unije, pri čemu su se usuglasili o LNG projektu na Krku kao obostranom interesu naše zemlje i SAD-a.

Gotovo u isto vrijeme kada se Karamarko na društvenim mrežama prisjećao tog susreta, premijer Plenković održavao je konferenciju za novinare na kojoj je naglašavao važnost LNG terminala u ovim energetski kriznim vremenima.

Savezništvo koje Plenković krije od javnosti po svemu sudeći korektno funkcionira, a to je vidljivo i iz toga što je u Vladu nedavno kao novi ministar graditeljstva ušao Ivan Paladina, koji je surađivao s Oksanom Dvinski, poduzetnicom koja se godinama po medijima spominjala zbog bliskosti s bračnim parom Karamarko. Usprkos tim poveznicama, treba podsjetiti da je Karamarkove uglavnom obilježila agencija Drimia, čija je osnivačica i direktorica Karamarkova supruga Ana koja je u svibnju 2020. godine uhićena pod sumnjom da je s Drimiom utajila porez.

U medijima je njezino privođenje izazvalo veliku hajku, posebice zbog toga što se odvijalo dok je Karamarko najavljivao kandidaturu na unutarstranačkim izborima. Od te je namjere bivši šef HDZ-a vrlo brzo odustao, njegova Ana u međuvremenu se potpuno povukla iz javnosti i posvetila obitelji te vlastitom biznisu, dok Karamarko s vremena na vrijeme u javni prostor istupa s analizama, u kojima nikada dosad nije kritizirao Andreja Plenkovića, protiv kojega je nerijetko ustajalo takozvano desno krilo HDZ-a koje ni sada nije potpuno zadovoljno time što je Plenković progledao kroz prste Miloradu Pupovcu i Borisu Miloševiću.

Zadani cilj

Zanimljivo, to je tema na koju se konzervativni Karamarko nije osvrtao, umjesto toga, iznio je svoje stavove o Dodiku, analizirao Milanovića i Čovića, a poštedio Plenkovića koji bi mu, kada za to dođe vrijeme, mogao obnoviti status, i to navodno tako što će ga vratiti u SOA-u iz koje Karamarko i jest ušetao u hrvatsku političku arenu, u eri bivše premijerke Jadranke Kosor, s kojom nikada nije pronašao zajednički jezik.

Zajednički jezik Karamarko je godinama pronalazio s Brkićem, koji ga je razočarao u jeku afere Konzultantica, nakon koje mu je okrenuo leđa.

Plenković i nije bio taj koji se morao brinuti za Karamarka, njegovu karijeru i osjećaje, jasno je to bivšem šefu vladajuće stranke koji se, izgleda, u političkom košmaru odlučio zaigrati na sigurnu kartu te s distance dati potporu premijeru Plenkoviću koji se nalazi između dvije vatre, s jedne strane to je ona Milanovićeva bliska Čoviću, a s druge unutarstranačka desnica koja se s vremena na vrijeme digne, a onda opet pod Plenkovićevom palicom spusti jer je on i dalje taj koji, bez obzira na sve okolnosti koje su ga snašle, upravlja državom i strankom.