Sve više neriješenih predmeta na hrvatskim sudovima. Je li samo štrajk razlog?
Baš svi sudovi u Hrvatskoj lani su povećali broj neriješenih sudskih predmeta. Proizlazi to iz Izvješća predsjednika Vrhovnog suda RH o stanju sudbene vlasti za 2023. godinu.
Iako je još u siječnju 2022. počeo vrijediti novi Sudski poslovnik prema kojem su predsjednici sudova morali svaka tri mjeseca objaviti što rade, čime ih je ondašnji ministar pravosuđa Ivan Malenica mislio natjerati na ažurnost, ništa se, očito, nije promijenilo.
Prema izvješću predsjednika Vrhovnog suda RH Radovana Dobronića baš kod svih vrsta sudskih predmeta zabilježen je porast neriješenih slučajeva. Inače, zadržao se trend da na sudove dođe godišnje oko milijun predmeta – lani ih je došlo nešto više od 1,3 milijuna.
Nekih predmeta puno nije riješeno
“U 2023. u odnosu na prethodnu godinu zabilježeno je blago povećanje broja neriješenih građanskih i kaznenih predmeta, dok je kod ostalih vrsta predmeta zabilježeno veće povećanje neriješenih predmeta u odnosu na 2022. godinu”, piše Dobronić.
Tako je 2022. bilo 41.966 neriješenih kaznenih predmeta. Tijekom 2023. primljeno ih je 52.742, a riješeno ih je 51.896 pa ih je na kraju 2023. ostalo ukupno neriješenih 42.812.
Broj neriješenih građanskih predmeta s 201.047 porastao je na 201.224, dok je primjerice broj neriješenih prekršajnih slučajeva s 88.799 narastao na 93.572. I zemljišno-knjižnih predmeta puno je više ostalo neriješenih lani nego 2022. godine. Na kraju 2022. ih nije bilo riješeno 35.941, dok ih je na kraju prošle godine ostalo neriješenih 55.139.
Zašto toliko spisa nije riješeno?
Dobronić visoke brojke neriješenih predmeta pripisuje lanjskom dugačkom štrajku na sudovima, ali i kadrovskoj devastaciji kojoj su pak razlog niske plaće i službenika i dužnosnika.
“Zaključujem da je u 2023. propušteno raditi na stvaranju sistemskih pretpostavki za nesmetano djelovanje sudbene vlasti, a jedino što je donekle pozitivno je okolnost da su ti sistemski nedostaci postali poznati široj javnosti. Hrvatski suci kao nositelji sudbene vlasti će zajedno sa sudskim službenicima i namještenicima nastaviti raditi na rješavanju konkretnih sudskih predmeta. Nadam se da će suci u tome dobiti veći stupanj podrške i povjerenja kako šire javnosti, tako i izvršne vlasti”, zaključio je predsjednik Vrhovnog suda RH Radovan Dobronić.
