Sve više penzionera radi da preživi. Država ih dere porezima
Zbog toga sve više umirovljenika mora raditi da bi imali koliko-toliko normalne životne uvjete, pa i iz plaće i mirovine moraju plaćati porez na dohodak. Iako su oslobođeni plaćanja doprinosa, porez na dohodak je umirovljenicima još uvijek obavezan, iako 50 % umanjen u odnosu na to koliko plaćaju radnici. Baš kao što je ukinuto plaćanje doprinosa treba sasvim ukinuti plaćanje poreza na dohodak iz starosnih mirovina, kao što su već obiteljske mirovine što se isplaćuju djeci nakon smrti roditelja oslobođene tog poreza.
Umirovljenici Hrvatske su jedni od socijalno najugroženijih skupina u društvu. Trećina ih živi u riziku od siromaštva, što je jedna od najvećih stopa u EU. Omjer mirovina i plaća pada desetljećima pa je dohodak starijih od 65 godina sve manji u odnosu na ostatak stanovništva.
S obzirom na niske mirovine, visok rizik od siromaštva i činjenicu da se mirovine financirane iz doprinosa i državnog proračuna, umirovljenicima bi trebalo sasvim ukinuti porez na dohodak kojega plaćaju, umjesto da se samo umanji za 50 posto.
Ukidanje poreza na dohodak za mirovine bi imalo puno veći pozitivni učitan na život umirovljenika nego što bi imao negativna utjecaj na proračune gradova i općina. Ionako se radi o besmislenom prelijevanju sredstava koje društvo (radnici i država) izdvaja za umirovljenike u lokalne proračune.
U posebno nepooljnoj situaciji su umirovljenici koji rade pola radnog vremena, jer osobni odbitak mogu koristiti samo kod mirovine pa iz plaće moraju platiti porez na dohodak bez standardnog osobnog odbitka od 560 eura kojeg imaju svi radnici koji nisu umirovljenici.
Začarani krug poreza, oporezivanje plaće da bi se isplatile mirovine koje se opet oporezuju
Mirovinski sustav počiva na međugeneracijskoj solidarnosti, a to znači da današnji radnici uplaćuju doprinose za današnje umirovljenike. Zauzvrat imaju obećanje države da će budući radnici uplaćivati u sustav za njihove mirovine u budućnosti.
Ako se zanemari dugoročni problem neodrživosti poreznog sustava temeljenog na međugeneracijskoj solidarnosti, jer je de facto već neodrživ pošto se ni sadašnje mirovine ne bi mogle isplatiti bez milijardi kojima država iz općeg proračuna pokriva manjak, glavni problem s trenutnim sustavom je to što se mirovine oporezuju kao plaće iako se financiraju iz doprinosa iz plaća, koje su samo oblik namjenskog poreza.
Radnik plaća doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju međugeneracijske solidarnosti, a on iznosi 15 posto od bruto plaće (uz umanjenje za bruto plaće ispod 1300 eura).
Čini 58 posto ukupnih prihoda HZMO-a, a ostatak dolazi iz općeg državnog proračuna. To znači da bi mirovine bile 42 posto manje da se isplaćuju samo na temelju doprinosa.
Kada HZMO isplati mirovine, na njih će se obračunati porez na dohodak umanjen za 50 posto. Oporezivanje nečega što je financirano doprinosima, koji su realno samo namjenski porez, ne čini se kao razborita odluka. Posebno to vrijedi zbog toga što je 42 posto (podatak za 2022.) mirovina financirano iz državnog proračuna, pa u principu država oporeziva vlastita sredstva koja je namijenila za pomoć umirovljenicima.
Začarani krug, država doprinosima uzme iz plaće, a ostalim porezima iz potrošnje (uglavnom PDV-a) da bi financirala mirovinski sustav međugeneracijske solidarnosti, a prilikom isplate mirovina ta ista sredstva ponovno oporezuje porezom na dohodak.
Koliko poreza na dohodak plaćaju umirovljenici?
Prosječna starosna mirovina je u prosincu prošle godine iznosila 481 euro, tek 40 posto prosječne neto plaće (1208 eura za studeni 2023.). Sreća u nesreći je što to znači da većina mirovina u Hrvatskoj ne spada u kategoriju za razrezivanje poreza na dohodak.
Osobni odbitak od početka ove godine iznosi 560 eura, što znači da svi koji imaju mirovinu veću od tog iznosa plaćaju porez na dohodakumanjen za 50 posto.
U Zagrebu, koji ima najveću stopu poreza na dohodak u državi, navedeni će umirovljenik s mirovinom od 600 eura platiti 4,72 eura poreza (stopa 23.6 posto, umanjen 50 posto). Sretnici koji imaju mirovinu od 800 eura će platiti čak 28,32 eura poreza na dohodak. Oni s mirovinom od 900 eura će gradu Zagrebu na ime poreza na dohodak biti dužni 40,12 eura svaki mjesec.
Malo je poznato da u Hrvatskoj postoji Zakon o najvišoj mirovini, koji limitira iznos mirovine koju netko može dobiti. U prosincu je taj limit iznosio 1302 eura, i ukupno je taj iznos primalo 1705 umirovljenika. Njima se na ime poreza na dohodak uzmu 173 eura ako žive u Zagrebu.
Izvor:PDN/Foto:Snimka zaslona
