VIJESTI

Tajna isporuka iz Pekinga: Što stoji iza sukoba Kambodže i Tajlanda

Podijeli:
Tajna isporuka iz Pekinga: Što stoji iza sukoba Kambodže i Tajlanda
Kinesko oružje na kambodžanskoj granici: Kako je spor s Tajlandom prerastao u rat

U mjesecima koji su prethodili oružanom sukobu između Kambodže i Tajlanda, kineski vojni transportni avioni nekoliko su puta sletjeli u Kambodžu s vrijednim teretom. Prema obavještajnim izvješćima do kojih je došao The New York Times, u zemlju je stigla velika količina raketa, granata i mina, a pošiljke su potom premještene prema osjetljivom pograničnom području. Iako službeni Phnom Penh tvrdi da nije imao agresivne namjere, satelitske snimke i vojni analitičari upućuju na sustavnu pripremu za rat.

Kineski avioni i tajna dostava

U lipnju su kineski transportni zrakoplovi Y-20, poznati pod nadimkom „Chubby Girls” zbog masivnog trupa i velike nosivosti, sletjeli u Kambodžu u tri navrata. U šest letova prevezli su oružje i streljivo, zapakirano u 42 kontejnera. Teret je prvo smješten u pomorsku bazu Ream u Sihanoukvillu, a nedugo zatim premješten stotinama kilometara sjevernije – prema granici s Tajlandom, gdje je situacija već bila napeta.

Na upite novinara, visoki kambodžanski dužnosnici nisu osporavali ključne podatke o pošiljci, iako su optužbe nazvali pretjeranima. Ubrzo nakon toga, u srpnju, izbila je petodnevna oružana eskalacija.

Sukob oko hrama i militarizacija granice

Dugogodišnji teritorijalni prijepor vezan uz drevni hram Preah Vihear ponovno je izbio u središte pozornosti. Iako je Međunarodni sud pravde još 1960-ih presudio da hram pripada Kambodži, Tajland odluku nikada nije u potpunosti prihvatio.

Mjesecima prije sukoba Phnom Penh je intenzivno gradio nove ceste, vojnu infrastrukturu i utvrđenja uz granicu, što je bilo vidljivo i na satelitskim snimkama. Analitičari smatraju da je isporuka kineskog naoružanja dala Kambodži dodatnu samouvjerenost. „Cjelokupni dokazi upućuju na to da je kambodžansko vodstvo u mjesecima i godinama prije graničnih sukoba donijelo svjesnu odluku da promijeni status quo na granici”, naglasio je Nathan Ruser iz Australskog instituta za stratešku politiku.

Kineska uloga i reakcije

Iako je Peking istovremeno pokušavao posredovati u prekidu vatre, činjenica da je opskrbljivao obje strane oružjem dovela je u pitanje njegovu vjerodostojnost kao „neutralnog posrednika”. Prema podacima, Kina je od 21. do 23. lipnja isporučila gotovo 700 raketa za višecijevne bacače, topničke granate i streljivo za protuzračnu obranu.

Anthony Davis, analitičar iz Bangkoka, ocijenio je: „Ova razina brze dopune zaliha očito nije bila uobičajena praksa.” Neovisni promatrači, poput organizacije Fortify Rights, potvrđuju da je većina projektila korištenih u napadima na četiri tajlandske provincije bila kineske proizvodnje. Tajlandske vlasti izvijestile su da su već prvog dana granatirani civilni ciljevi – bolnica, benzinska postaja i kuće – pri čemu je poginulo najmanje 13 civila.

Kratki rat, teške posljedice

Unatoč velikim pripremama, kambodžanska vojska nije mogla dugoročno parirati Tajlandu, koji je imao tehnološki naprednije oružje. F-16 borbeni avioni brzo su uspostavili prevlast, a sukobi su nakon pet dana završili prekidom vatre. Procjenjuje se da je u tom razdoblju život izgubilo najmanje 40 ljudi, dok su stotine tisuća morale napustiti svoje domove.

Šira slika: politika, oružje i nezadovoljstvo

Iako Kambodža službeno tvrdi da ne želi rat, analitičari navode niz razloga zašto je Hun Sen odlučio pojačati vojne kapacitete uz granicu – od unutarnjeg nezadovoljstva i potrebe za nacionalističkim homogeniziranjem do osobnih političkih obračuna s Tajlandom. Ključnu ulogu u svemu imala je Kina, koja je u posljednjem desetljeću postala glavni sponzor kambodžanske vojske.

“Smatraju da su daleko bolje opremljeni nego 2011. godine”, rekao je Rahman Yaacob s Australskog nacionalnog sveučilišta, objašnjavajući zašto je ovaj sukob bio daleko intenzivniji od prijašnjih. Fotografije s bojišta dodatno potvrđuju prisutnost kineskih raketnih sustava u rukama kambodžanskih vojnika.

Peter Bouckaert iz Fortify Rights zaključuje: “Kina bi trebala pogledati što je kambodžanska vojska učinila tijekom ovog sukoba i izraziti zabrinutost zbog neselektivne uporabe svog oružja. Ne poboljšava svoju sliku kad opskrbljuje oružjem koje se koristi za ubijanje civila u drugim azijskim državama.”

Izvor:Dnevno.hr

Autor: PDN/Foto: Transportni zrakoplov Y-20, tip koji se koristi za slanje oružja u Kambodžu, na zrakoplovnom showu u Zhuhaiju u Kini/Hector Retamal/Agence France-Presse — Getty Images

#Kina #Tajland #naoružavanje #geopolitika #Kambodža

Povezani članci