Tajni plan ‘prvog hrvatskog Srbina’: Uoči izbora nestaje s političke scene! Sve je jasnije koga je Pupovac odabrao za nasljednika

Otkako je još prije nekoliko tjedana najavio da odlazi iz Hrvatskog sabora te da je pitanje kada će se onamo vratiti, šef SDSS-a Milorad Pupovac gotovo je nestao iz iz javnog, političkog i medijskog prostora pa se mnogi i u njegovim redovima počinju pitati što se to događa s jednim od najdugovječnijih političara u državi.

Pitaju se mnogi i koliko je korektno da se Pupovac ne pojavljuje u Saboru te da bojkotira njegov rad dok istodobno prima zastupničku plaću, ali ni na ta pitanja on ne nudi odgovor. No izgleda da zbog toga što više nije medijski sveprisutan ovaj dugogodišnji predsjednik Srpskog narodnog vijeća polako gubi popularnost i među predstavnicima srpske manjine, što se moglo vidjeti i na nedavnim izborima za Vijeće nacionalnih manjina koje je obilježila iznimno niska izlaznost, ali i samo stotinjak glasova koje je Pupovac osvojio u Zagrebu. Već se neko vrijeme i u HDZ-u govori da se predsjednik Vlade Andrej Plenković počeo udaljavati od Pupovca te da je pitanje koliko će dugo njih dvojica opstati kao koalicijski partneri s obzirom na to da je Plenkoviću uoči parlamentarnih izbora na kojima planira osvojiti još jedan mandat vrlo važno zbližavanje s desnim biračkim tijelom, što je s Pupovcem u koaliciji nemoguća misija.

Izgledni nasljednik

Iako je teško povjerovati da bi Pupovac nakon dugogodišnjeg staža u politici koja mu je donijela brojne povlastice i blagodati mogao objesiti kopačke o klin i povući se u mirovinu uoči parlamentarnih izbora, to se odnedavno spominje kao jedan od mogućih scenarija. Na taj bi način, u slučaju da HDZ pobijedi, opet mogli koalirati s njima a da to ne izazove reakcije. Da je situacija ozbiljna, moglo bi se zaključiti i iz toga što se u SDSS-u već polemizira o Pupovčevu izglednom nasljedniku. Dugo se kao nasljednik prvog čovjeka srpske nacionalne manjine spominjao bivši potpredsjednik Vlade Boris Milošević, koji je za to imao ozbiljne šanse, tim više što ga je podržavao i za tu poziciju pripremao Pupovac, a onda su se nakon otvaranja istrage i Miloševićeva odlaska iz Vlade sve njegove šanse rasule poput kule od karata. Milošević će se, dakle, dugoročno ipak morati zadovoljiti pozicijom “običnog” saborskog zastupnika.

Velike ambicije pale su u vodu, a usporedno s time narasle su ambicije mlade potpredsjednice Vlade Anje Šimprage koja se hrvatskoj javnosti predstavila kao uplakana djevojčica iz kninske kolone protjeranih Srba u povodu Oluje. Pažnju koju je tada privukla, Šimpraga je u međuvremenu zadržala, štoviše, postala je najpoznatija SDSS-ovka u političkoj areni, koja svoj utjecaj može zahvaliti i poziciji u Plenkovićevoj vladi. No treba napomenuti kako je Šimpraga u Vladu ušla uz potporu svojih stranačkih kolega koji nisu bili oduševljeni Pupovčevom idejom da na potpredsjedničku poziciju u vladajuće redove uđe profesorica Snježana Vasiljević koju je Pupovac u međuvremenu uspio ugurati na poziciju savjetnice potpredsjednice Šimprage. Iako dio SDSS-ovaca upravo u mladoj Šimpragi vidi svoju buduću predsjednicu opisujući je kao britku i ambicioznu ženu, što potvrđuju i HDZ-ovci koji kažu da Plenković zbog toga s njom teško surađuje, mnogi u stranci koja predstavlja srpsku manjinu kažu da je Pupovac svojeg nasljednika već počeo pripremati te da će to biti jedno sasvim novo ime na nacionalnoj političkoj sceni.

Funkcije i imovina

Riječ je o karlovačkom dožupanu Dejanu Mihajloviću koji trenutno obnaša dužnost potpredsjednika Glavnog odbora SDSS-a. Mihajlović je rođen 1980. godine u Karlovcu, a u svojem službenom životopisu navodi kako je Srbin pravoslavne vjeroispovijesti koji stanuje u Krnjaku. Završio je Prometni fakultet u Novom Sadu, gdje je stekao zvanje magistra inženjera prometa. U svojem je Krnjaku Mihajlović bio načelnik od 2013. do 2021. godine, a osim toga, bio je i na rukovodećoj poziciji u tamošnjoj Poljoprivrednoj zadruzi. Kada je SDSS u pitanju, ovaj se mladi i perspektivni Srbin može pohvaliti s podosta funkcija, tako je, primjerice, on predsjednik Općinske organizacije SDSS-a Krnjak, predsjednik Županijske organizacije SDSS-a u Karlovačkoj županiji, u stranci je ujedno potpredsjednik Glavnog odbora, ali i potpredsjednik Predsjedništva, te je uza sve to član Vijeća srpske nacionalne manjine u Karlovačkoj županiji, ali i član Glavnog odbora SKD-a Prosvjeta. Prema podacima iz imovinske kartice koju je podnio kao karlovački dožupan, on na toj poziciji mjesečno zarađuje 1964 eura.

No uz to od samostalne poljoprivredne djelatnosti godišnje zarađuje 56.908 eura. Supruga je zaposlena u HEP-u, gdje mjesečno zarađuje 1749 eura. U imovinskoj kartici Mihajlović navodi i subvenciju Agencije za poljoprivredu u iznosu od 48.703 eura, riječ je o iznosu koji mu se dodjeljuje na godišnjoj razini, odnosno o poticaju. Mihajlović kao relativno mlad poljoprivrednik i političar kredita nema, ali zato u Krnjaku posjeduje kuću s okućnicom od 7059 četvornih metara dobivenu darovnim ugovorom i procijenjenu na 39.816 eura. Druga kuća s okućnicom odnosno, kako Mihajlović kaže, devastirani objekt za rušenje od 528 četvornih metara procijenjen je na 350 eura. Uz gospodarski objekt i niz oranica Mihajlović u Krnjaku posjeduje još jednu djelomično adaptiranu kuću s okućnicom od 200 četvornih metara procijenjenu na 53.089 eura. U Krnjaku se nalazi i podosta Mihajlovićevih voćnjaka, ali i još jedna kuća s okućnicom za koju se tvrdi da je prostor bez objekta. Što god da bilo, ta 1032 četvorna metra SDSS-ovac je procijenio na 273 eura. Oko 13 tisuća eura vrijedne su sve šume koje Mihajlović posjeduje u svojem rodnom mjestu. Kada je o pokretninama riječ, on je u karticu upisao Passat iz 2007. vrijedan oko 4654 eura te Toyotu RAV 4 iz 2006. procijenjenu na 4645 eura.

Sotone i ustaše

Nakon što je Povjerenstvo provjerilo navode iz ove prijave, odlučeno je da se Mihajloviću izriče kazna od 3000 kuna zbog toga što je utvrđeno da je kao načelnik odobrio isplate OPG-u svojeg oca, zbog čega se on s Povjerenstvom sporio na Upravnom sudu u Rijeci, gdje je spor na koncu ipak dobio. Bilo kako bilo, on polako postaje politički atraktivan, a pozornost je privukao prije nekoliko dana, kada je Agencija za odgoj i obrazovanje otkazala skup pod nazivom “Srbi u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu” koji se u Karlovcu trebao održati početkom srpnja. Taj je skup, prema pisanju Novog lista, odgođen na temelju zaključka Upravnog vijeća Agencije.

No, kako se tvrdi u Agenciji, ranije nisu ni pomišljali na otkazivanje, do kojeg je prema nekim tezama došlo zbog toga što se u pojedinim medijima problematiziralo to što je kao predavačica na tom skupu najavljena učiteljica iz Borova Snežana Šević koja je lani dobila nagradu ministra obrazovanja Radovana Fuchsa za najbolje prosvjetne djelatnike, a čije se gostovanje dovodi u pitanje zbog knjige “Putovi nezaborava” iz 1996. godine u kojoj ona piše kako su Hrvati sotone i ustaše koji su u Vukovaru radili sve što samo bolesni um može smisliti. Prvotno je Agencija, odgovarajući portalu Radio Mrežnica, otkrila kako će se skup održati jer su teme koje će se obrađivati sastavni dio kurikula nastave pojesti, srpskog jezika, likovne i glazbene kulture i umjetnosti u hrvaskim školama prema zakonskom modelu školovanja pripadnika nacionalnih manjina, a Šević je, prema tezama iz Agencije, trebala imati predavanje o prozi Branka Ćopića na kojoj je doktorirala. Istog dana kada se oglasila Agencija zasjedalo je i Gradsko vijeće Karlovca na kojem je gradonačelnika Damira Mandića vijećnik DP-a Alenko Ribić priupitao ponešto o gostovanju Šević citirajući dijelove njezina uratka.

Najbolja profesorica

“Ako će to biti tema tih radionica, onda lagano dolazimo do apsurda priče o manjinama u Hrvatskoj. Nama u Karlovcu jednako su vrijedne sve manjine, ali Agencija bi morala vidjeti kako i s kim surađuje. Dužan sam kao gradonačelnik poslati to Agenciji jer ovo što sam čuo je klasično huškanje”, odgovorio je Mandić, a sutradan se oglasila i HDZ-ova županica Karlovačke županije Martina Furdek Hajdin, koja je na Županijskoj skupštini otkrila da od tog skupa neće biti ništa jer su oni alarmirali Agenciju. Kako je županica iskazala protivljenje skupu, tako se oglasio Mihajlović koji je praktički ušao u sukob sa županicom napominjući kako ni Grad Karlovac ni Karlovačka županija nemaju nadležnosti nad stručnim skupom Agencije za obrazovanje.

“Jasno je da su se iz HDZ-a ili nekih drugih političkih opcija s karlovačkog područja obratili vjerojatno ministru Fuchsu i da je on reagirao. Ne razumijem zašto se to dogodilo, nije postojao osnovan razlog za otkazivanje skupa koji je trebao biti u jednom hotelu, dakle u privatnom prostoru. O toj knjizi o kojoj se govori nije trebalo biti riječi na skupu, a žena koja ju je napisala nagrađena je kao jedna od najboljih profesorica u Hrvatskoj. Ako u knjizi, za koju ranije nisam ni znao, ima nešto protuzakonito, neka se time bavi DORH”, rekao je Mihajlović za Novi list najavljujući da će se vodstvo SDSS-a sastati kako bi poveli raspravu o otkazivanju tog stručnog skupa o Srbima u Domovinskom ratu. Otkazivanje skupa i događanja u Karlovačkoj županiji Mihajloviću je poslužilo za prve konkretne nacionalne istupe koji bi, smatraju mnogi, mogli biti uvertira u nastavak njegove nacionalne političke karijere, a čini se da bi zaista mogao naslijediti svojeg stranačkog šefa Milorada Pupovca.