Tigrovi u borbama za brdo Timor

Nakon oslobođenja hrvatskog juga sve do Prevlake u listopadu 1992. godine, intenzitet borbi na tom području se znatno smanjio. Velik dio 1. gardijske brigade koja je uz 4. brigadu bila nositelj oslobađanja tih prostora postupno je premješten na zadarsko ratište gdje je trebalo sačuvati dostignute položaje u operaciji „Maslenica“.

Ipak, dio „Tigrova“ ostao je na jugu. Nakon reorganizacije brigade ondje je postavljena 1. bojna „Tigrova“ na čelu s bojnikom Tomom Medvedom. Kao dio Taktičke grupe 1 „Tigrovi“ preuzimaju položaje u cavtatskom zaleđu prema Trebinju. Unatoč smanjenom intenzitetu borbi, neprijateljske provokacije nisu izostale. S položaja Srnjak, Veliki Vrh i Timor. Kako bi se situacija olakšala 6. ožujka 1993. područje oko Srnjaka je minirano, a brdo Timor oslobođeno. U akciji je sudjelovalo 14 „Tigrova“ koji su između 10 i 30 i 14 sati izvršili zadaću kod kote Srnjak da bi zatim probijajući se kroz neprijateljsko minsko polje stigli do brda Timor.

Na samom vrhu, skupina koja je stigla prva vodila je blisku borbu s neprijateljskim formacijama. U podršku topništva i oklopništva srpske snage potjerane su iz svojih pet bunkera koje su zauzele hrvatske snage. Ipak neprijatelj nije mirovao već je na današnji dan, 7. ožujka 1993. godine započeo protunapad kako bi povratio izgubljene položaje.

Raspoređene u dvije skupine od po deset vojnika, neprijateljske snage krenule su iz Slivnice te iskoristivši dobro poznavanje terena pokušale ovladati brdom Timor. Skupina koja se kretala bočno ušla je u borbeni kontakt s hrvatskim gardistima, a u toj je borbi poginuo 20-godišnji „Tigar“ Dejan Hrček iz Štitara kraj Županje. Napad je zahvaljujući interventnoj skupini od 15 gardista koja je priskočila u pomoć, no za brdo Timor plaćena je velika cijena mladog ljudskog života.